Dio prašume Amazone u Peruu zasjao je poput zlata na fotografiji koju su snimili astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji.
Pročitajte i ovo
Nesvakidašnji problem
Mars iznenadio NASA-in rover Curiosity: Stijena se "zalijepila" za bušilicu
Više od stoljeća
Alarmantno: Jedan od najvećih gradova na svijetu tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira
POSEBNA REGULACIJA
U Zagrebu se održava 25. Pride: Započelo okupljanje, izmijenjene trase javnog prijevoza, Keleminec u kontraprosvjedu
MASOVNI NAPADI
Ukrajina zasula Rusiju dronovima. Zatvorena zračna luka: "Ne izlazite iz kuće"
Treća sezona zaredom
VIDEO Neugodno iznenađenje ponovno dočekalo turiste: "U Češkoj smo čitali o tome, zašto se to događa?"
Fotografija je zapravo uhvatila refleksiju sunčeva svjetla od jama punih zablaćene vode, no u njima se zapravo nalazi i nešto zlata jer u svakoj od njih lokalno stanovništvo ispire mulj u potrazi za komadićima zlata, piše na stranicama NASA Earth Observatoryja.
Dotične jame vjerojatno su iskopali neovisni rudari u potrazi za zlatom.
Svaka jama okružena je devegetiranim područjem blatnog tla. Ti odšumljeni dijelovi slijede tokove prastarih rijeka koje su nanijele mnoge sedimente, uključujući i sedimente zlata, pojašnjava Justin Wilkinson s državnog sveučilišta Texas.
Na fotografiji se vidio dio amazonske prašume u peuranskoj pokrajini Madre de Dios (Majke Božje), a upravo na tom području nalazi se jedna od najvećih neovisnih industrija rudarenja zlata na svijetu, dodaje Wilkinson.
Na tom području i posve ilegalno operira nekih 30.000 sitnih rudara, istovremeno uništavajući prašumu u potrazi za kojim gramom najcjenjenijeg među metalima.
I dok to možda znači nekakvu mogućnost zarade za siromašno stanovništvo spomenute pokrajine, za amazonsku prašumu to ima poguban učinak. Studija objavljena još 2011. godine zaključila je da je rudarenje zlata na tom području najveći uzrok nestanka prašume.
No potencijalni problemi tu ne prestaju. Ti ilegalni rudari zapravo stavljaju u rizičnu situaciju i lokalno stanovništvo jer miješaju sedimente s prokuhanom živom kako bi odvojili zlato od drugih minerala.
Kao posljedica toga, nevjerojatnih 55 tona žive godišnje završi u lokalnim rijekama i atmosferi, a lokalno stanovništvo koje jede ribu iz tih voda ima čak triput veću šansu od trovanja živom, pokazala je studija iz 2012. godine.
Dok to iz svemira izgleda kao zlato što sja, u stvarnosti je slika kudikamo drugačija i problem koji i dalje ostaje bez konkretnog rješenja.
Izbor: Live Science/earthobservatory.nasa.gov