Zahvaljujući naprednoj medicinskoj tehnologiji, na pregledima se može sve češće slučajno ''uhvatiti'' nešto drugo: abnormalnosti koje mogu stvoriti tjeskobu zbog mogućnosti da se radi o raku, no u najvećem broju slučajeva ne radi se o zloćudnim tvorbama, pokazuje novo istraživanje.
Pročitajte i ovo
Takvo slučajno otkrivanje tvorbi, nevezano za osnovnu dijagnozu ili simptome koji su doveli pacijenta na pretragu, postaje sve češće s porastom broja pregleda sofisticiranim uređajima poput magnetske rezonance ili PET skena koji uoče abnormalnosti koje nisu bile poznate.
Znamo da takva otkrića mogu izazvati tjeskobu kod pacijenta i vjerojatno će voditi do daljnjih pretraga i liječenja od kojih će dio biti nepotreban, a neki mogu i nanijeti štetu, kaže voditelj istraživanja dr. Jack O’Sullivan s britanskog sveučilišta Oxford.
Gotovo svi današnji doktori opisat će vam takvo iskustvo slučajnog otkrića, dodaje O’Sullivan.
U okviru istraživanja znanstvenici su proučili podatke ukupno 20 ranijih istraživanja kojima je bilo obuhvaćeno 627.073 pacijenata.
Učestalost tih slučajnih otkrića ovisila je o vrsti pretrage i lokaciji u tijelu, o čemu je ovisila i vjerojatnost da se radi o zloćudnoj tvorbi, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu The BMJ.
Primjerice u dva posto PET skenova čitavoga tijela slučajno su otkrivene nepoznate tvorbe kao i u dva posto CT-a prsnog koša kojim se tragalo za začepljenjim krvnih žila u plućima. U tim slučajevima tvorbe su najčešće otkrivene u krvnim žilama.
Kad se radilo o CT-u srca, prsnog koša ili abdomena u 45 posto slučajeva pronađene su tvorbe u ždrijelu, abdomenu, kralješnici ili srcu. CT kolonoskopija otkrila je van crijeva tvorbe u 38 posto slučajeva, a magnetna rezonanca mozga otkrila je tvorbe u mozgu u 22 posto slučajeva.
Najveći broj slučajno otkrivenih tvorbi za koje se ispostavilo da se radi o karcinomima bilo je u slučaju pacijenata kod kojih je sofisticiranim pretragama bilo obuhvaćeno područje dojki ili jajnika, pokazalo je istraživanje.
Oko 42 posto tvorbi na dojkama pokazalo se maligno, kao i 28 posto slučajno otkrivenih tvorbi na jajnicima i 11 posto na prostati.
U drugim slučajevima slučajno otkriveni tumori bili su gotovo uvijek benigni. Primjerice, u stotom dijelu jednog postotka slučajno otkrivene tvorbe u mozgu i nadbubrežnoj žlijezdi bile su zloćudne.
Dr. Camilla Schalin-Jantti sa Sveučilišta u Helsinkiju, koja nije bila uključena u istraživanje, kaže kako napredovanje tehnologije tijekom proteklih deset godina omogućuje otkrivanje sve manjih i manjih tvorbi u našim tijelima koje su bezopasne.
(Hina)
