Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Uzimate li žarulje zdravo za gotovo?

TEST Dnevnik.hr-a: Doznajte sve o razlikama između klasične i štedne žarulje

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Uzimamo li svjetlo koje dobivamo iz žarulja zdravo za gotovo? Predstavlja li klasična žarulja za nas jedini pravi izvor svjetla, a sve druge izvor neugode ili čak bolesti? Dnevnik.hr vam donosi poseban test žarulja napravljen na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Dvojica profesora, prof. dr. Slavko Krajcar i prof. dr. Tomislav Tomiša, obojica iz Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a, ekskluzivno za Dnevnik.hr provela su niz testova klasičnih i novih žarulja, s ciljem edukacije i kako pravilno pristupiti budućoj kupnji izvora svjetlosti, kad Hrvatska uđe u Europsku uniju iduće godine. Odvojite nekoliko minuta i pogledajte što su testovi pokazali.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Je li to realno? Policija promjenu žarulje plaćala i više od 900 kuna! Slika nije dostupna Fascinantan filmić VIDEO Žena koja mijenja deset izraza lica u sekundi!

>> Korištenjem štednih žarulja ušteda 1.200 do 1.500 kuna?

Europska unija je postepeno uvodila zabranu prodaje i proizvodnje klasične žarulje sa žarnom niti. Proces je to koji je počeo 2009. godine, a od 1. rujna ove godine nestale su žarulje sa žarnom niti, no ne sve, već samo standardne ili klasične žarulje sa žarnom niti, koje poznajemo od doba elektrifikacije do danas.

'Treba jasno kazati da još uvijek ima mnogo žarulja sa žarnom niti, ali su one dobile neke druge pridjeve, na primjer, halogene žarulje', istaknuo je dr. Krajcar. Halogene žarulje poznajemo iz drugih oblika primjena, možda najpoznatiji kod automobila i danas one u EU zamjenjuju standardne žarulje sa žarnom niti. Halogene žarulje su punjene inertnim plinom (ksenon, kripton) i manjih su dimenzija te koriste princip termičkog zračenja pri generiranju svjetlosti uz dodatak halogenida (brom, klor, flor i joda).

Hanemanov izum nije otišao u ropotarnicu povijesti

Žarulju sa žarnom niti, onakvu kakvu je većina nas poznaje, djelo je hrvatskog izumitelja Franje Hanamana, koji je s dr. Alexanderom Justom patentirao takozvanu volframovu žarnu nit 1903. godine te unaprijedio žarulju u smislu davanja svjetla i štedljivosti. Žarulju je inače izumio Thomas Edison, no njegova je žarulja koristila ugljične niti, koje su kraće trajale i trošile više energije.

'Zaljubljeni' u 'crvenu nit', neće ostati bez nje

Od 1. srpnja iduće godine, gledano iz perspektive hrvatskih građana, biti će dostupne tri skupine žarulja za opću uporabu. Prva skupina su halogene ili poboljšane halogene žarulje, druga su fluokompaktne žarulje, koje su i najčešće osporavane od strane šire populacije, a treća su LED žarulje, koje predstavljaju novitet, ali su i cijenom manje pristupačne od ranije navedenih, pojasnio je dr. Krajcar.

'Bitna napomena jest da oni koji su 'zaljubljeni' u crvenu nit, još je uvijek mogu kupiti', istaknuo je dr. Krajcar. Isto tako, pri kupovini tih novih žarulja, koje će neizbježno doći i u Hrvatsku kao opći standard, s ulaskom u EU, vrlo je važno istaknuti kako se kupac treba informirati o proizvodu.

Za većinu građana, žarulja se razlikuje samo snazi u vatima i tome je li je mliječna ili nije. Koliko su puta roditelji znali reći djeci kad idu u dućan da kupe jednu od 100 ili 75 vata? Takav način razmišljanja s dolaskom europske regulative uvelike će se morati promijeniti kod kupaca. 'Da ne bi bilo prijevare za potrošača, uvedena je obveza, i to želim naglasiti, da svaki izvor svjetlosti, mora imati na svojem pakiranju, sve podatke o tom izvoru svjetlosti', pojasnio je dr. Krajcar, a što je pomno objašnjeno i u priloženim video snimkama.

Kutija žarulje tako na sebi mora imati oznaku klase ili energetske učinkovitosti, životnog vijeka u satima, broja ciklusa paljenja i gašenja, ekološku oznaku (normalno ili posebno odlaganje otpada), boje svjetlosti (hladan ili topli spektar), vrijeme zagrijavanja (do punog osvjetljenja), veličinu izvora, uzvrata boja iz svjetlosnog spektra (sve preko 80 posto se smatra dobrim uzvratom boja, nasuprot klasične žarulje koja daje 100-postotni uzvrat i koja služi kao mjerilo) i mogućnost regulacije svjetlosti (da ili ne). Svi ti podaci čine razliku u cijeni, čak i za izvor svjetlosti iste snage, no različitih karakteristika.

Mitovi o štednim žaruljama rezultat su nereguliranog tržišta

'Priča se za fluokompaktnu žarulju da je neugodna za boravljenje uz nju duže vrijeme. To je možda istina od prije nekih desetak godina i tržišta koje u Hrvatskoj nije bilo regulirano pa je u naše dućane ušlo sve iz različitih izvora', rekao je dr. Krajcar, misleći pritom na neprovjerenost izvora i odsutnost upravo spomenutih obveznih oznaka na proizvodu.

Testove fluokompaktne i klasične žarulje sa žarnom niti, za nas je proveo dr. Tomiša i u njima se doista može vidjeti u čemu je zapravo razlika između klasične žarulje sa žarnom niti i u našem primjeru, fluokompaktne žarulje.

Za one koji u ovim teškim vremenima gledaju kako dodatno uštedjeti na potrošnji el. energije, fluokompaktna žarulja će biti čisti pobjednik s potrošnjom od svega 18 vata, nasuprot 100 vata klasične žarulje, kao što je naš test pokazao.

Ušteda uvođenjem novog rasvjetnog sustava s fluokompaktnim žaruljama sastoji se od nekoliko elementa:

- ušteda električne energije zbog smanjene potrošnje rasvjetnog sustava,

- ušteda na troškovima nabave zbog duljeg vijeka trajanja žarulje,

- ušteda električne energije zbog smanjenja dodatnog zagrijavanja prostora uzrokovanog rasvjetom (ušteda na hlađenju prostora),

- povećana udobnost i sigurnost zbog veće pouzdanosti rasvjetnog sustava,

- smanjenje opterećenja naponskih kabela,

- manja osjetljivost sustava o pogonskom naponu i

- uporaba ekološki prihvatljivijeg izvora svjetlosti (smanjenje emisije CO2 i drugih štetnih tvari zbog niže potrošnje energije).

Dobra i loše strane

No, to nije jedina stvar na koju smo obratili pozornost. Već i sam dizajn obiju žarulja utječe na način rasprostiranja svjetla, što smo u testovima jasno pokazali. Nije svejedno stavljate li fluokompaktnu žarulju u svjetiljku za klasičnu žarulju, ili u svjetiljku napravljenu za fluokompaktne žarulje.

Tu je i povrat boja, odnosno razlika između fluokompaktne žarulje s toplim i hladnim osvjetljenjem, kao i razlika u vremenu zagrijavanja do punog osvjetljenja. Testovi koje smo proveli i koje možete vidjeti niže služe upravo za edukaciju i kvalitetnu pripremu prema promijeni izvora svjetlosti, koja će biti neizbježna i obavezna.

Pokazali su i kako razlike u osvijetljenosti prostora nema kad se klasična i fluokompaktna žarulja iste snage postave bez svjetiljke, odnosno da je fluokompaktna čak i jača kad joj se promijeni orjentacija na prema njezinom dizajniranom položaju.

Promjena dolazi, samo je pitanje koliko će tko biti spreman na nju, odnosno koliko će dobro znati što mu najvše odgovara u stanu ili radnom prostoru. Nove žarulje nisu bauk, već efikasno rješenje za manju potrošnju el. energije uz veću pouzdanost rada i jednaku količinu svjetla, a od srpnja iduće godine, izbora će imati samo onaj tko sada stvara zalihe klasičnih žarulja.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene