Rusija eksperimentira s korištenjem nuklearno zagrijane vode, koju se pumpa iz plutajućeg reaktora u domove ljudi. Eksperiment se provodi u Peveku, zabačenom gradu u Sibiru.
Pročitajte i ovo
Vodu iz Arktičkog oceana zagrijava nuklearni reaktor smješten na brodu Akademik Lomonosov, kojeg je već ranije organizacija Greenpeace prozvala "plutajućim Černobilom".
Pročitajte i ovo
Taj plutajući nuklearni bojler razvila je ruska nuklearna kompanija Rosatom, a koristi toplinu koja se otpušta kroz dimnjake broda i koja bi inače ostala neiskorištena.
Neki stručnjaci vjeruju da bi takav koncept grijanja mogao imati pozitivan učinak na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova, a tvrtke u SAD, Kini i Francuskoj sad isto tako razmatraju izgradnju sličnih reaktora.
Stanovnici Peveka, međutim, nemaju mogućnost odbiti nuklearno generirano grijanje, bez obzira postoji li zabrinutost s njihove strane za sigurnost ili ne. Unatoč tome, većina stanovništva, prema pisanju New York Timesa, prihvaća nuklearno grijanje.
Pokušavamo ne razmišljati o tome, komentar je jednog od građana na upit o tome što misli o nuklearnom grijanju. Drugi kažu da djecu normalno peru u nuklearno grijanoj vodi.
Pročitajte i ovo
Postoje stvari koje ne možemo kontrolirati. Mogu se samo moliti za našu sigurnost i za sigurnost grada. Samo kažem, sve je u Božjim rukama, kaže Pavel Rozkov, stanovnik Peveka.
Osim kućanstava, nuklearno grijanje dobit će i javna gradska sauna, a grijanje bi se moglo proširiti i na staklenike te u industrijske svrhe.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je bitno što ljudi misle o sigurnosti nuklearne tehnologije.
Naravno da to neće raditi ako se ljudi ne osjećaju ugodno s tom tehnologijom, kaže Jacopo Buongiorno, profesor nuklearne znanosti i inženjerstva na MIT-ju za New York Times.
To je nuklearna tehnologija i početna točka mora biti da je ona opasna. To je jedini način kako se mora razmišljati o tome, smatra Andrei Zolotkov, znanstvenik iz norvške organizacije za okoliš Bellona.
Gradonačelnik Peveka Maksim Zubin, međutim tvrdi da se nitko od građana nije bunio tijekom javnih saslušanja i prije dolaska broda s nuklearnim reaktorima.
Objasnili smo građanima što će se dogoditi i nije bilo prigovora, rekao je Zubin.
Rosatom je započeo spajanje na vrelovod Peveka u lipnju 2020. godine. Riječ je o brodu dugom gotovo 150 metara i koji u sebi nosi dva 35 megavatna nuklearna reaktora. Brod je u Pevek stigao još 2019. godine nakon što je prevalio put od čak 4800 kilometara.
Pročitajte i ovo
Reaktore na brodu hlade serija vodenih petlji. Voda u prvoj od tih petlji uvijek je radioaktivna i ona zapravo nikad ne napušta brod. Umjesto toga, ta radioaktivna voda osipa toplinu, ali ne i radioaktivnost na iduće petlje te se tako hladi. Jedna od tih petlji vodi i prema vrelovodu Peveka te služi kao izvor vrele vode građanima.
Brod Akademik Lomonosov dizajniran je srećom s brojnim sigurnosnim mjerama kako bi se spriječila nuklearna katastrofa. Može izdržati udar manjeg zrakoplova, a sam bord je dizajniran kao konstrukcija za zadržavanje. Razlike u tlaku između vode koja kruži stambenim zgrada i petljama za hlađenje, isto tako sprječava radijaciju da se širi gradom.
Iako se nuklearna energija smatra zelenom energijom, njezina uključenost u listu obnovljivih izvora energije predmet je žustre debate.
Izvor: Daily Mail/New York Times
