Podaci su jasni: Svijet mora smanjiti emisiju ugljikova dioksida pet puta brže no što to sad radi kako bi izbjegao katastrofu

Ne učinimo li nešto veoma brzo, šteta koju će ljudi nanijeti Zemlji bit će nepopravljiva. Naime, posljednja u nizu analiza pokazala je kako je u ovom trenutku potrebna godišnja stopa dekarbonizacije od 11,7 % kako bi se zagrijavanje zadržalo u okviru 1,5°C, što je pet puta više od postignutog do 2020. godine (2,4 %).

tri vijesti o kojima se priča Skuplje za 14 posto Za kvadrat traže i više od 6000 eura, evo gdje je najveći porast: "Nemoguće je kupiti stan" oglasila se policija Pronađena ljudska lubanja na obali Save: Otkriveno o čemu se radi Stižu tahografi Uvode se stroža pravila za prijevoznike: "Precijene se, zabio mi se u prikolicu jer je zaspao"

PwC-ov Indeks neto nultog gospodarstva pokazuje da će se, na temelju trenutačnih trendova u potrošnji energije i stvaranju emisija CO2, globalni proračun za ugljikov dioksid ovog stoljeća potrošiti do kraja ovog desetljeća. To postavlja zahtjeve za desetljeće koje zahtijeva neviđen napredak u rješenjima, ulaganjima, vještinama i transformaciji tehnologije u poslovnom okruženju, državnoj upravi i društvu uopće. Dok globalna gospodarstva planiraju svoj izlazak iz pandemije, Indeks upozorava na rizike od povratka na „uobičajeno poslovanje" u utrci za oporavkom i generiranjem novog rasta.

Pročitajte i ovo Klimatske promjene Prerano smo se ponadali: Pandemija neće ostaviti baš nikakav značajan učinak na smanjenje koncentracije CO2 u Zemljinoj atmosferi

Tijekom posljednjih deset godina, Indeks PwC-a UK modelirao je podatke o gospodarskom rastu i emisijama CO2 povezanim s energijom, u odnosu na stope potrebne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. On prati kako gospodarstva napreduju u prekidanju veze između gospodarskog rasta i povećanja emisija ugljikova dioksida povezanih s energijom.

Prateći cijelu godinu energetskih i ekonomskih podataka iz 2019. godine (najnovije dostupne), ovogodišnji Indeks pokazuje da je napredak u razdvajanju rasta emisija CO2 povezanih s energijom od gospodarskog rasta usporen. U 2019. globalne emisije CO2 povezane s energijom povećale su se za 0,5 % uz ekonomski rast od 2,9 %. Intenzitet utjecaja ugljikova dioksida opao je za 2,4 %, što je iznad dugoročne prosječne stope dekarbonizacije od 1,5 %, ali je daleko od napretka potrebnog za održavanje globalne temperature ispod 1,5°C.

Svake godine zaostajemo u smanjivanju emisija ugljikova dioksida, zadatak postaje sve teži, a potrebna tranzicija je radikalnija. Sada nam je potrebna dekarbonizacija i na kraju transformacija tvrtki, sektora i zemljopisnih područja dosad neviđenog opsega i brzine. Dobra vijest je da kad se usklade javna politika, javni interes, tehnološke inovacije i ulaganja, možemo vidjeti kako se brzo sustavi mogu transformirati, za što je danas primjer automobilska industrija. Pad globalnih emisija povezan s pandemijom ove će se godine brzo nadoknaditi kako se gospodarstva oporavljaju i potpuno otvaraju, ali potrebna je brza akcija za obnovu uz čistu infrastrukturu, tehnologiju i rješenja koja su prikladna za budućnost. Val tvrtki, investitora i vlada koje se u 2020. obvezuju na ambiciozne ciljeve nulte neto stope obećavajući je znak pojavljivanja zajedničkog osjećaja hitnosti. Imamo nešto više od dva poslovna ciklusa kako bismo transformirali svaki sektor globalne ekonomije i time prepolovili globalne emisije. Jednostavno rečeno, u ključnom smo desetljeću, istaknula je dr. Celine Herweijer, voditeljica globalnih usluga povezanih s klimatskim promjenama i partnerica u PwC-u UK.

Pročitajte i ovo Nejednakost i klimatske promjene Siromašni plaćaju cijenu potrošnje bogate manjine: 10 posto najbogatijih u svijetu odgovorno za preko 50 posto emisija štetnih plinova

Ulaskom u 2020. godinu, fosilna goriva nastavila su dominirati diljem svijeta, s 57 % povećanja potrošnje energije samo prirodnog plina i nafte. Emisije CO2 povezane s energijom porasle su za 0,5 %, dok je globalna potrošnja energije porasla za 1,3 %.

U 2019. zabilježen je pad potrošnje ugljena prvi put nakon 2016. (pad od 0,6 %). Zabilježeni su stalni porasti potrošnje nafte (rast od 0,8 %) i prirodnog plina (rast od 2,0 %). Obnovljivi izvori energije, unatoč rekordnim stopama rasta vjetroenergije (12,1 %) i solarne energije (23,8 %), ukupno su činili samo 11 % globalne potrošnje energije.

Drugu godinu zaredom Njemačka je zabilježila najveću stopu dekarbonizacije u skupini G20 (6,6 %). Međutim, ovu bi brzinu ipak trebalo gotovo udvostručiti kako bi se udovoljilo globalnom prosjeku (11,7 %) i bilo u skladu s globalnom putanjom od 1,5°C.

Koreja, SAD i Velika Britanija također su uspjele smanjiti svoje emisije CO2 povezane s energijom, istovremeno šireći svoja gospodarstva, ali su daleko zaostale za stopom dekarbonizacije potrebnom za ograničavanje zagrijavanja na 1,5°C.

Južnoafrička Republika i Indonezija izvijestile su o uzastopnom godišnjem porastu intenziteta utjecaja ugljikova dioksida

S rastom BDP-a od 6,1 % u 2019. godini, emisije CO2 povezane s energijom u Kini porasle su za 3,2 %, dok je intenzitet utjecaja ugljikova dioksida pao za 2,8 %. Kina raste u svim izvorima energije. Proizvodnja sunčeve i energije vjetra u Kini čini 29 % ukupnog globalnog udjela, što je deseterostruko više od 2010.
EU je postigla dobar napredak u dekarbonizaciji elektroenergetskih sustava kroz tehnologije obnovljivih izvora energije, posebno vjetra na moru i solarne energije. Ali postizanje poboljšanih ciljeva prema Europskom zelenom dogovoru i Pariškom sporazumu zahtijevat će značajniju transformaciju.

Strukturni pomaci u cijeni prirodnog plina i obnovljive energije u SAD-u doveli su do stope dekarbonizacije od 4,7 %.

Pročitajte i ovo Od ideje do prototipa u samo godinu dana Genijalno rješenje koje bi moglo smanjiti negativni utjecaj klimatskih promjena "kuha se" u Zagrebu

Paketi za oporavak od COVID-19 sada predstavljaju jedinstvenu priliku za fokusiranje na i ubrzanje razvoja čišće i održivije infrastrukture i industrije, istovremeno stvarajući nove poslovne mogućnosti i prilike za zapošljavanje.

Iako vlade moraju igrati važnu ulogu, fokus se sve više prebacuje s klimatskih akcija na prilike i akcije za poduzeća i financije. Ne možemo podcijeniti značajne mogućnosti stvaranja vrijednosti povezanih s proizvodima i uslugama usklađenih s nultom neto budućnošću koju će poticati poslovne, općinske i državne obveze prema nultom neto standardu. Također ne bismo trebali podcjenjivati fizičke, financijske, operativne i reputacijske rizike odgađanja pretvaranja tih obveza u akciju. Ako ne odgovorimo planom puta prema promjenama i ne stvorimo odgovarajuću transparentnost prema dionicima, narušit ćemo dugoročnu vrijednost, posebno za tvrtke i industrije s visokim emisijama, pojasnio je Peter Gassmann, PwC-ov globalni voditelj usluga povezanih s okolišnim, društvenim i upravljačkim standardima.

Kako države počinju izlaziti iz pandemije i provoditi poticajne pakete i planove, ono što nam zaista treba jest učiniti prijelaz na nultu neto stopu dijelom glavnih troškova i politika. Tamo gdje će „zelena potrošnja“, na primjer na čistu energiju ili prometnu infrastrukturu, biti popraćena znatnim ulaganjima u infrastrukturu i tehnologije s većim tragom CO2, usporit će se napori za dekarbonizaciju. Obvezivanje na nultu neto stopu, bilo od država, tvrtki ili investitora, zahtijevat će integriranje tranzicije u sve postupke donošenja odluka. Radi se o podupiranju budućnosti, dodao je dr. Herweijer.