Perilice rublja su velik izvor zagađenja okoliša mikroplastikom, no znanstvenici imaju plan kako riješiti taj problem

Jedna perilica puna sintetičke odjeće može otpustiti tisuće mikroplastičnih vlakana od najlona, akrila i poliestera u otpadne vode. Ta vlakna znatno doprinose zagađenju okoliša mikroplastikom.

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku VIDEO SAD započinje veliku akciju, Iran ismijao Trumpa. Oglasila se Kina PORUKA IZ MOSKVE Orbanov poraz izazvao reakcije u Rusiji, oglasio se Putinov suradnik: "Ovo će samo ubrzati..." Povijesni izbori u Mađarskoj Pobjednički govor Petera Magyara: "Uspjeli smo. Oslobodili smo Mađarsku"

Laboratorijska ispitivanja filtra za perilice rublja, koja je provelo australsko Sveučilište Flinders, pokazala su njegov potencijal za učinkovito zadržavanje mikroplastike. Uređaj hvata čestice do 20 mikrometara veličine, koje su nevidljive golim okom, kao i veće komade sitnih čestica plastike.

Poliesterska vlakna spadaju među najčešće mikroplastike koje onečišćuju naš okoliš. Njihov glavni izvor su tekstili koje svakodnevno peremo u domaćinstvima i komercijalnim praonicama. Naša početna ispitivanja pokazala su dramatično smanjenje vlakana u otpadnoj vodi, što pokazuje veliki potencijal ove tehnologije, rekla je dr. Anastasiia Snigirova iz Istraživačkog konzorcija za nano i mikroplastiku pri Fakultetu znanosti i inženjerstva Sveučilišta Flinders.

Daljnja ispitivanja pri Sveučilištu Flinders otkrila su obilje čestica plastičnih vlakana veličine između 5 mm i 20 µm u standardnom pranju, pri čemu je filter uspješno uhvatio mnoga poliesterska i celulozna vlakna.

Europa već provodi mjere

Europa već regulira emisiju mikroplastike iz perilica, a u Francuskoj su od siječnja 2025. godine svi novi strojevi obavezno opremljeni filterima prema Zakonu protiv otpada iz 2020. godine. Australija problem rješava putem njihovog Nacionalnog plana za plastiku.

Tvrtka The Goodside Project iz Adelaidea razvija filtere koji sprječavaju ulazak mikroplastike u rijeke i oceane. Osnivačica te tvrtke, Karen Jones Hauser, istaknula je cilj smanjiti zagađenje plastikom, uključujući suradnju s australskim startupom Alkany. Glavni znanstvenik Alkanya, David Thompson, rekao je da biološko razgrađivanje plastike nudi mogućnosti ponovne upotrebe umjesto odlaganja na odlagališta ili spaljivanja plastičnog otpada.

Obale Južne Australije, uključujući Spencer Gulf i Gulf St Vincent, sve više su pogođene mikroplastikom, pri čemu vlakna dominiraju u urbanim vodotocima koji se ulijevaju u ta područja. Istraživanje Sveučilišta Flinders ističe hitnost poboljšanja filtracije iz domaćinstava, kako bi se spriječilo zagađenje okoliša i ulazak plastike u prehrambeni lanac.

Uz financiranje Australijske istraživačke zaklade (Australian Research Council), znanstvenici razvijaju nove metode za povećanje hvatanja nanoplastike na filterima od celuloze s premazom od plazma polimera, kako bi se riješile čestice veličine manje od jednog milimetra.

Izvor: SciMex