Japanski znanstvenici potvrdili otkriće hrvatskih znanstvenika - jedinu dosad poznatu genomsku supersimetriju

Galerija 0

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"

Koža je najveći ljudski organ vrlo složene građe, koji obavlja niz važnih životnih funkcija i pridonosi blizu dvadeset posto težine tijela. Vanjski sloj kože, epiderma, sastoji se od šest različitih slojeva. Važnu ulogu ima 65 gena, među njima SFTP familija gena, u kojoj je osobito zagonetan hornerin gen (HRNR), sada u fazi istraživanja.

Godine 2011. grupa hrvatskih znanstvenika: Vladimir Paar, Matko Glunčić, Marija Rosandić, Ivan Basar i Ines Vlahović objavila je u uglednom svjetskom znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution bioinformatičko otkriće nove genomske supersimetrije (tzv. 36mer HOR – higher order repeat) u hornerin genu.

To hrvatsko otkriće predstavlja jedinu dosad poznatu genomsku supersimetriju na čak četiri razine organizacije (primarna, sekundarna, tercijarna i kvartična), podsjetio je Paar u priopćenju.

Pročitajte i ovo Hoće li poslušati upozorenje? WHO upozorava: Prestanite se igrati ljudskim genima, ne znate kakve bi posljedice mogle biti!

Pročitajte i ovo Struka zgrožena Zadivljujuće ili zastrašujuće? U Kini rođene genetski modificirane djevojčice

Nedavno je, kaže, grupa japanskih znanstvenika: Romero, Nakaoka, Hosomichi Inoue objavila rezultate svojih istraživanja (Genome Biology and Evolution 10, 3167-3175, 2018) u kojemu je potvrđeno otkriće supersimetrije hrvatskih znanstvenika.

Japanski znanstvenici čak na deset mjesta citiraju hrvatsko znanstveno otkriće, pa čak i pojedinim poglavljima daju nazive iz tog hrvatskog otkrića, istaknuo je Paar u priopćenju.

U sažetku svoga rada japanski znanstvenici navode: Identificirali smo tvorbu koju su opisali Paar i suradnici {[("39bp(primary)×9"×2(secondary))×2(tertiary)]×5(quartic)}.

... u genomskom ustrojstvu od Paara i suradnika (2011), 39 bp iz primarne jedinice detektorano je i u čimpanzi, gorili i orangutanu.

Japanski znanstvenici također ističu i drugi aspekt hrvatskog otkrića supersimetrija u vezi s funkcijom ljudskog mozga, navodi Paar.

Neuroblastoma break-point family (NBPF) varijabilnost broja kopija je dramatični primjer repeticija višeg reda u čovjeku i čimpanzi (Paar i suradnici, 2011). NBPF repeticije su povezane s evolucijskom razinom viših primata i one višeg reda pokazuju diskontinuirani skok u evolucijskom koraku od 48 monomera u čimpanzi na 165 monomera u čovjeku, što je moguće povezano s regulatornom funkcijom repeticija višeg reda (Paar i suradnici 2011)., stoji u priopćenju. (Hina)