U kamenolomu okruženom bukom teških strojeva, vlasnik tvrtke UNDO za poboljšano ispitivanje stijena, Jim Mann, s tla podiže šaku sićušnog crnog kamenja. Ovo je moja čarobna prašina, kaže sa smiješkom reporteru BBC Newsa.
Pročitajte i ovo
U ruci zapravo drži komade bazalta, odnosno tvrde vulkanske stijene, koja ni po čemu nije rijetka ili pak posebno značajna. No kroz kroz proces poznat kao 'pojačano trošenje stijena', upravo bi bazalt mogao pomoći u hlađenju našeg pregrijanog planeta.
Metode aktivnog vađnje CO2 iz atmosfere
UN-ovi znanstvenici sada jasno ističu da samo smanjenje emisija stakleničkih plinova neće biti dovoljno za zaustavljanje opasnih razina zagrijavanja našeg planeta. Napominju da će biti potrebno i aktivno ukloniti dio CO2 iz Zemljine atmosfere.
Sadnja drveća je najprirodniji način za to, ali to ima svoja ograničenja; CO2 koji je zarobljen oslobađa se kada drvo trune ili gori i postoje ograničenja u tome koliko široko se mogu saditi stabla. Tehnologija Direct Air Capture (DAC) u međuvremenu mehanički usisava CO2 iz atmosfere i pohranjuje ga ispod zemlje. Riječ je o trajnom rješenju, no nameće se pitanje ima li smisla graditi tako energetski intenzivan proces, sada kad se pokušavamo odviknuti od fosilnih goriva.
Nova metoda i njezine prednosti
Spomenuto pojačano trošenje stijena nalazi se negdje između prirodnog i umjetno načina izvlačenja CO2 iz atmosfere. Za to je potreban je prirodan, ali vrlo postupan proces trošenja i turbo-punjenja kako bi se brže uklonio ugljik.
Mannova tvrtka UNDO upravo je osigurala 12 milijuna funti novih ulaganja i želi povećati poslovanje. Posebno cijene sitne komadiće bazalta koji ostaju nakon iskapanja u kamenolomu, jer imaju jedno korisno svojstvo. Izloženi kiši, uklanjaju ugljični dioksid iz atmosfere.
Tisućljećima su vulkanske stijene i litice polako uklanjale ugljik iz zraka trošenjem na kiši. Proces poboljšanog trošenje stijena koristi sitne komadiće bazalta za povećanje količine kontakta između kiše i stijene, a time i količinu trošenja i uklanjanja ugljika iz atmosfere.
Problem u količini
No, bazalt se vrlo sporo troši na kiši pa se mora rasporediti po većem području, kako bi se maksimiziralo uklanjanje ugljika. Tu bi na scenu trebali stupiti lokalni poljoprivrednici, koji bi raspršivanjem sitnih komada bazalta pomogli plnaetu, a zauzvrat dobili besplatno gnojivo. Osim što blokira ugljik, bazalt je u ispitivanjima pokazao da poboljšava i prinose usjeva i kvalitetu ispaše.
Sama poljoprivredna primjena ne zahtijeva specijalnu opremu, već se ti sitni komadići stijena mogu raspršiti po poljoprivrednim poljima uz pomoć standardnih poljoprivrednih alata.
Besplatno je što je farmeru vrlo važno. Čini se da će to učiniti travu boljom, tako da to može biti samo dobro za stoku jer jedu bolju travu, kaže John Logan, na čijoj farmi se provodi UNDO-ov pokus s raspršivanjem bazalta.
Bojazan stručnjaka oko prioriteta
Ipak, neki se stručnjaci brinu da bi tehnike uklanjanja ugljika poput ove mogle odvratiti ljude od hitnijeg prioriteta smanjenja emisija i čak se koristiti kao opravdanje za nastavak života u kojem živimo intenzivno ugljikom.
Smanjenje CO2 mora biti na prvom mjestu. ali također moramo razvijati ove tehnologije koje mogu učiniti uklanjanje u velikim razmjerima. Ovdje je dobro što je pojašano trošenje stijena trajno rješenje, ističe Mann.
Kad se priča o potrebnim količinama bazalta, matematika je zastrašujuća. UNDO-ovi znanstvenici izračunali su da su četiri tone bazaltnih stijena potrebne za hvatanje jedne tone CO2.
Microsoft stao iza projekta
UNDO ima planove za brzo širenje u sljedećih nekoliko godina i privukao je neke ozbiljne ulagače. Microsoft je, primjerice, pristao platiti 25.000 tona bazalta koji će biti rasut po poljima u Velikoj Britaniji. Kao dio dogovora, Microsoft će također pomoći u reviziji projekta i potvrditi da radi kako je i predviđeno.
Osnovna kemija toga ima smisla. Mjerenje koliko će CO2 biti izbačeno i kamo to u konačnici ide, jedan je od ključnih izazova, a trenutno ne postoji standardizirani sustav, ističe dr. Steve Smith, stručnjak za uklanjanje ugljika sa Sveučilišta Oxford.
Smith smatra da bi ideja mogla završiti i kao standardni dio načina na koji se zemlja obrađuje.
To je nešto što se može uklopiti u način na koji koristimo zemlju u ovom trenutku i isporučiti korist od uklanjanja ugljika, uz druge prednosti u smislu načina na koji koristimo zemlju za hranu i usjeve, naglašava.
Dobitna kombinacija
Na koncu, još uvijek postoje mnoga pitanja o tome koliko je to skalabilno. UNDO-ovi projekti koriste nusproizvode iz lokalnog kamenoloma - ali ako se to masovno proširi, energija i emisije potrebne za mljevenje bazalta i njegov transport i rasipanje, trebaju isto tako biti uračunati.
U ovom trenutku nema nedostataka, to je dobitna kombinacija za sve uključene, kže Mann.
UNDO u 2023. godini planira rasporediti 185.000 tona bazalta i nada se da će do 2025. ukloniti milijun tona CO2 iz Zemljine atmosfere. To je još uvijek kap u moru u usporedbi s emisijama CO2, jer je primjerice, samo u 2022. godini svijet ispustio oko 37 milijardi tona CO2 u atmosferu.
Izvor: BBC News
-
Lijepa priča iz SlavonijeVelika gesta Domagoja Vide: U rodnom gradu napravio potez za svaku pohvalu
-
"Treba mi puno kvadrata!""Ne častim se torbicama, nego stanovima!" Lidija Bačić otkrila na kojoj je lokaciji kupila novu nekretninu
-
užas!Strava na ulici: Hicem u glavu ubijen vlasnik nogometnog kluba
