Umjesto strogo propisanog rasporeda, sve više radnika bira "klizno" radno vrijeme, rad na daljinu i prilagodljive rasporede u kojima sami određuju kada će, i odakle, raditi, a prema istraživanju koje je objavio portal MojPosao, u Hrvatskoj 66 posto muškaraca i 60 posto žena koristi neki oblik fleksibilnog rada.
Istraživanje o trendovima fleksibilnog rada su na više od 300 ispitanika proveli Alma Career Croatia i CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. a pokazalo je da 50 posto muškaraca i 52 posto žena zaposlenih u Hrvatskoj i dalje radi “klasičnih” osam sati dnevno.
No, muškarci u većoj mjeri produžuju radni dan, pa tako 41 posto radi duže od osam sati, dok to čini 37 posto žena. S druge strane, žene nešto češće rade kraće od uobičajenog radnog vremena, što je potvrdilo 11 posto ispitanica, u usporedbi s devet posto muškaraca. Ovi obrasci mogu upućivati na drukčije radne navike, ali i na drugačije obiteljske ili profesionalne obveze, napominje se.
Rezultati pokazuju i da 66 posto muškaraca i 60 posto žena koristi neki oblik fleksibilnog rada, primjerice "klizno" radno vrijeme, rad od kuće ili odabir početka i završetka radnog dana.
Muškarci i žene ne koriste iste modele fleksibilnosti
Iako fleksibilni oblici rada postaju sve uobičajeniji, istraživanje pokazuje da muškarci i žene ne koriste iste modele fleksibilnosti.
Ženama su tako najvažniji oblici fleksibilnosti oni koji im olakšavaju usklađivanje posla i privatnih obaveza. Najpopularniji među njima su "klizni" dolasci i odlasci na posao, koje koristi 42 posto žena, u usporedbi s 34 posto muškaraca. Slično je i s radom na daljinu - trećina žena radi od kuće barem dio vremena, dok to čini četvrtina muškaraca.
S druge strane, muškarci nešto češće koriste fleksibilne modele koji im daju veću autonomiju tijekom dana. Gotovo petina njih radi bez strogo definiranog radnog vremena i fokusira se isključivo na zadatke i rokove, dok je takav pristup znatno rjeđi među ženama, koje ga koriste u samo sedam posto slučajeva. Muškarci za nijansu češće sami određuju i ritam kroz dan ili tjedan, iako su razlike ovdje manje izražene, navodi se.
Zanimljivo je, primjećuju istraživači, i to što gotovo nitko, čak 98 posto ispitanika, ne koristi zakonski omogućene fleksibilne oblike rada zbog brige o djeci mlađoj od osam godina ili zbog pružanja osobne skrbi.
Na pitanje koji su im oblici fleksibilnog rada najpoželjniji, odnosno da smatraju da bi im najviše koristili, "klizni" dolasci i odlasci s posla te rad na daljinu ili od kuće uvjerljivo su na vrhu liste i kod žena i kod muškaraca, iako oba modela u većoj mjeri preferiraju žene.
Od odgovora se izdvaja i četverodnevni radni tjedan uz osmosatno radno vrijeme, koji priželjkuje 50 posto žena i 47 posto muškaraca. No "skraćeni petak" nešto je popularniji kod muškaraca, s 45 posto, nego kod žena, s 39 posto.
Usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza
Kada je riječ o usklađivanju privatnih i poslovnih obaveza, pokazalo je istraživanje, muškarci i žene u Hrvatskoj imaju iznenađujuće slična iskustva.
Tako više od trećine ispitanika smatra da nema dobre mogućnosti za ravnotežu između posla i privatnog života, bez obzira na spol. Otprilike jednako toliko njih procjenjuje da ipak imaju solidne uvjete za usklađivanje obaveza, dok se ostatak nalazi "negdje u sredini" te su niti zadovoljni niti nezadovoljni
Sličan obrazac vidljiv je i kada se uspoređuju roditelji i radnici bez djece, pa tako obje skupine podjednako često smatraju da imaju dobre mogućnosti za usklađivanje života i posla, no razlike se pojavljuju u negativnim ocjenama. Roditelji značajno češće osjećaju da im uvjeti na poslu otežavaju balansiranje svakodnevnih obaveza, dok oni bez djece nešto češće zauzimaju neutralan stav.
Drugim riječima, iako spol ne igra veliku ulogu, roditeljstvo očito povećava izazove, a upravo bi ti uvidi mogli poslodavcima poslužiti kao važan putokaz pri oblikovanju fleksibilnijih i inkluzivnijih radnih uvjeta, zaključuju istraživači.
