Otkopavanjem fragmenata kostiju u špilji, u središnjoj Njemačkoj, znanstvenici su otkrili dokaze da je Homo sapiens ušao u Europu prije više od 45.000 godina.
Smješteni u špilji Ilsenhöhle u Ranisu u Njemačkoj, ti ostaci kostura utvrđeni su na starost do 47.500 godina, što znači da su znatno stariji od dosad poznatih ostataka Homo sapiensa u sjevernoj Europi.
Ti fragmenti su izravno datirani radiokarbonom i dali su dobro očuvanu DNK Homo sapiensa, pojsnio je paleoantropolog Jean-Jacques Hublin.
Brza prilagodba hladnijoj europskoj klimi
Homo sapiens, porijeklom iz Afrike prije više od 300.000 godina, susreo se s drugim ljudskim populacijama dok su se širili svijetom. Međutim, detalji o njihovoj migraciji kroz Europu i njihovoj ulozi u izumiranju neandertalaca nisu bili jasni zbog oskudnih fosilnih zapisa. Nova istrživanja, objavljena u obliku tri studije u čaasopisima Nature i Nature Ecology & Evolution, međutim sugeriraju da se rani Homo sapiens relativno brzo prilagodio hladnoj klimi, preživljavajući u okruženju stepa/tundre sličnom modernom Sibiru ili Skandinaviji.
Znanstvenici su utvrdili da su male skupine lovaca-sakupljača povremeno okupirale špilju, zajedno s špiljskim hijenama i medvjedima. Marcel Weiss, arheolog uključen u naveedena istraaživanja, primijetio je da je špilja u kojoj su pronađeni fragmenti kostiju korištena za kratkotrajne boravke, a ne kao stalni kamp. Ti rani ljudi lovili su velike sisavce kao što su sobovi, konji, bizoni i vunasti nosorozi.
Potencijalno natjecanje za resurse s neandertalcima
Geoff Smith, zooarheolog, istaknuo je fokus na veliku kopnenu divljač u prehrani ranog Homo sapiensa i kasnog neandertalca, sugerirajući potencijalno natjecanje za resurse. Otkriće kamenih artefakata, uključujući oštrice u obliku lista koje se pripisuju kulturi Lincombian-Ranisian-Jerzmanowician (LRJ), ukazuje na ranu prisutnost Homo sapiensa u regiji, dovodeći u pitanje prethodne hipoteze da su neandertalci proizvodili takva oruđa.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Identifikacija kostiju obavljena je putem mitohondrijske DNK, koja odražava majčino nasljeđe. Međutim, daljnja analiza nuklearne DNK mogla bi pružiti dodatne uvide, uključujući moguće križanje Homo sapiensa i neandertalaca.
Iskapanje špilje Ilsenhöhle, prvotno provedeno 1930-ih i nastavljeno od 2016. do 2022. godine, dalo je više kostiju i artefakata, bacajući svjetlo na ranu ljudsku prisutnost u Europi. Weiss je naglasio važnost povratka na druga europska nalazišta iz istog doba u potrazi za sličnim dokazima.
Izvor: Reuters
