Jeste li toga svjesni? Istraživanje s Yalea pokazalo ljudi svoje ponašanje podređuju algoritmima društvenih mreža

Kada bi vas netko upitao zašto objavljujete sadržaj na društvenim mrežama, odnosno zašto komentirate na Twitteru, objavljujete fotografije na Instagramu i videa na TikToku, što biste odgovorili? Iako mnogi to možda ne bi priznali, mnogima je primarni cilj objava izazvati reakciju pratitelja/prijatelja - lajk, komentar ili dijeljenje sadržaja koji su objavili. A jednom kada saznaju što pali, odnosno kakav je sadržaj najpopularniji, korisnici će često objavljivati isti ili sličan sadržaj, dok god zbog njega dobivaju palac gore i srca.

Pročitajte i ovo Bio i u istražnom zatvoru Muškarac prijetio Plenkoviću na Facebooku: Evo kolika ga kazna čeka Stigla presuda Snimila sina i nećaka kako dižu desnice, svi su dobili kaznu: "Samo sam mahao mami"

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku VIDEO SAD započinje veliku akciju, Iran ismijao Trumpa. Oglasila se Kina PORUKA IZ MOSKVE Orbanov poraz izazvao reakcije u Rusiji, oglasio se Putinov suradnik: "Ovo će samo ubrzati..." 5 u tijeku istraga FOTO Procurili detalji hladnokrvnog ubojstva u Zagrebu: Upucan mladić, sve se odvilo u objektu s kockarskim stolovima?

Pročitajte i ovo Iskakat će upozorenja Borba protiv lažnih vijesti postaje sve ozbiljnija: Facebook će smanjiti vidljivost objava korisnika koji šire lažne sadržaje

Ono čega nisu niti svjesni jest da postaju žrtve algoritama društvenih mreža te da svoj sadržaj prilagođavaju Facebooku, Twitteru i drugim platformama, samo kako bi se taj sadržaj prikazao što većem broju korisnika te kako bi dobili što više reakcija.

To su pokazali rezultati koje su proveli znanstvenici s Yalea u istraživanju u kojem su analizirali više od 12 milijuna tvitova. Prateći ponašanje i reakcije korisnika na Twitteru tijekom nekih važnih i velikih događaja (kojih svakako nje nedostajalo u posljednje vrijeme), primijetili su kako su naročito popularne objave u kojima su korisnici izrazili “moralno zgražanje” ili neka ekstremnija stajališta oko događaja u svijetu. S obzirom na to da su takve objave dobivale natprosječno više reakcija te su lajkovi, komentari i dijeljenja bili njihova nagrada za takav sadržaj, korisnici koji inače ne bi često objavljivali takav sadržaj, nastavili su s objavama u kojima su izražavali svoju ljutnju ili zgražanje s lokalnim/globalnim važnim događajima.

Iako takvo izražavanje zgražanja i kritiziranje ne mora biti loše (npr. u slučajevima kada se brane ljudska prava), no ono može poticati i na širenje lažnih vijesti, zlostavljanje te širenje polarizacije u društvu i među političkim strankama, upozorili su znanstvenici.

Pročitajte i ovo Pogotovo u svjetlu COVID-19 EK traži od internetskih platformi da nastave s izvješćima o njihovoj borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti

Neuroznanstvenica Molly Crockett koja je sudjelovala u istraživanju to je objasnila na jednostavan način - društvene mreže napravljene su tako da optimiziraju korisnički angažman i njihove reakcije na sve što se objavljuje.

Kako moralno zgražanje i kritiziranje događaja na internetu imaju jako važnu ulogu u stvaranju društvenih i političkih pokreta i promjena, ona upozorava da treba biti svjestan da tehnološke kompanije s načinom na koji su razvile svoje platforme, imaju mogućnost utjecati na uspjeh ili neuspjeh takvih kolektivnih pokreta.

Izvor: Slash Gear