Health Hub najavio inovacije u zdravstvu koje će obilježiti 2023. godinu: od robotike i umjetne inteligencije do analize mikrobioma

Health Hub, prvi regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju predstavio je inovacije i trendove u zdravstvu koji bi trebali obilježiti 2023. godinu.

tri vijesti o kojima se priča Sočni detalji Šuškalo se godinama, a sada su isplivali novi detalji o Macronovima: "Ona neće doći u Elizejsku palaču!" Čekaju se nalazi Prvi slučajevi ebole u hrvatskom susjedstvu? Aktivirani hitni protokoli sumnjiv teret Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio

Među ostalim, govorilo se o se o robotici i gejmifikaciji, modernim tehnologijama u "pametnoj" skrb i šećerne bolesti, rehabilitaciji dugotrajnog COVID-a i zaštiti najosjetljivijih pacijenata od COVID-a, umjetnoj inteligenciji u zdravstvenim ustanovama, virtualnim treninzima te analizi mikrobioma kao ključu zdravlja.

Kako je na početku istaknula Anita Galić, voditeljica Health Hub-a, predviđa se da će tržište za umjetnu inteligenciju (AI) premašiti vrijednost od 20 milijuna dolara u 2023. Razne tehnologije temeljene na AI, kao što su obrada prirodnog jezika i algoritmi za prepoznavanje uzoraka, već su duboko ugrađeni u zdravstveni ekosustav i nastavit će se usvajati jer dokazi o njihovoj korisnosti rastu tijekom 2023.

Prof. dr. sc. Goran Roić, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu i ravnatelj Klinike za dječje bolesti (Klaićeva) govorio je o iskustvima u primjeni specifičnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, koje konvertiraju govor u tekst, navodeći kako su ovakva rješenja uvelike optimizirala upravljanje vremenom i kvalitetu rada s pacijentima, posebice njemu kao radiologu. Newton Dictate je intuitivan program koji pretvara glas u tekst u realnom vremenu te u nekom idealnom slučaju Hrvatska može vrlo lako postati primjer države koja je na svojim bolničkim odjelima i unutar zdravstvenih ustanova implementirala ovu lako dostupnu inovaciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji. Prema jednom istraživanju 80% ravnatelja bolnica smatra da će bolnice postati digitalni zdravstveni hubovi kroz 3 godine, a ovakva rješenja mogu pomoći digitalnoj transformaciji odjela u zdravstvenim ustanovama i poboljšanju učinkovitosti u radu.

Zdravstvena skrb na daljinu (poput virtualnih odjela, virtualnih timova i telemedicine) dobila je na važ nosti tijekom pandemije. Čak i sada kada je općenito sigurno nastaviti s rutinskim pregledima "uživo", mnogi su pacijenti i pružatelji zdravstvenih usluga shvatili da se za mnoga stanja skrb može pružiti učinkovitije i isplativije na daljinu.

O porastu trenda "skrbi na daljinu" govorio je Matija Kovačec, konzultant za robotiku i gejmifikaciju u fizikalnoj rehabilitaciji iz Raystar-a, ilustrirajući kako pacijent iz bolnice odlazi s "koferom i gadgetima" za telemedicinsku skrb dostupnu 24/7, jer dokazi ukazuju kako poznato okruženje i blizina obitelji mogu imati pozitivan učinak na ishode pacijenata. Telemedicina danas pokriva niz usluga (od videopoziva liječnika do mjerenja parametara ili čak daljinske kirurgije, gdje kirurg izvodi operaciju na pacijentu na udaljenoj lokaciji koristeći robotsku tehnologiju). Pričao je i o trendovima poput virtualne stvarnosti, antigravitacijskih traka, robotike i interaktivnih zidova s kamerama koje uvelike ubrazavaju procese rehabilitacije ne samo kod profesionalnih sportaša nego i kod pacijenata s dugotrajnim COVID-om. Navodeći primjer Thalassotherapije u Opatiji koja je liderski već implementirala ovakve trendove i treba služiti kao inspiracija za modernizaciju i digitalnu transformaciju hrvatskog zdravstvenog turizma.

Način na koji smo se uhvatili u koštac s izazovom tijekom pandemije izvor je značajnog ponosa zbog utjecaja na globalno javno zdravlje koji smo ostvarili. Širok i ravnopravan pristup cjepivu bio je u središtu našeg odgovora, istovremeno naglašavajući potrebu da se osigura bolja dodatna zaštita pacijenata s oslabljenim imunitetom. Kroz inovativna znanstvena rješenje osigurali smo da nitko ne bude zapostavljen u borbi protiv COVID-19. Ostajemo i nadalje predani igranju središnje uloge u rješavanju sadašnjih i budućih pandemijskih i endemskih bolesti te osiguravanju da naša znanost i inovacija postane dostupna pacijentima. Također je važno istaknuti značaj javno-privatnih partnerstva i kontinuirane suradnje između akademske zajednice, vlada, istraživačkih instituta i industrije, jer su ključni za jačanje odgovora zdravstvenih sustava na buduću pandemiju, pojasnila je je mag. pharm. Ivana Ivanišević Zlački (Medical Affairs Lead Balkan, AstraZeneca) govoreći o znanstvenim inovacijama koje su promijenile tijek pandemije poput aktivne i pasivne imunizacije.

Mario Vekić, bivši veslački prvak i olimpijac te osobni trener, prenio je svoja iskustva s virtualnim vježbanjem, predviđajući budućnost ovog trenda u 2023. Najavio je širenje DO-IT-YOURSELF HEALTH trenda, navodeći kako će pacijenti umjesto teretane ići na virtualne tečajeve vježbanja “na zahtjev” od kuće. Dodao je kako programi treniranja uz nove tehnologije imaju potencijal transformiranja pružanja zdravstvene skrbi. Tako bi virtualni treneri postali  sastavni dio zdravstvenih timova uz liječnike i ostale stručnjake, u prilagodbi životnih stilova nakon što pacijent napusti bolnicu.

Sudionici su istaknuli kako će tijekom 2023. pacijenti imati više prilika za zdravstvenu skrb koja je prilagođena posebno njima. To uključuje koncept precizne medicine, gdje su lijekovi i drugi tretmani posebno prilagođeni skupini pacijenata – na temelju čimbenika kao što su dob, genetika, čimbenici rizika – ali i analize mikrobioma. Olimpijci i vrhunski sportaši među prvima su vidjeli poveznicu u analizi mikrobioma, personalizaciji prehrane i zdravstvene skrbi sa svojim performanskom i sportskim rezultatima.

Crijevni mikrobiom je danas globalni trend. Ovaj pojam dominira jednako na društvenim mrežama, kao i u znanstvenoj literaturi. Svi pričaju o prebioticima, probioticima itd. znanstvenici, liječnici ali i influenceri. U 2023. očekujemo kako će se inovacije povezane s analizom, ali i „terapijom“ crijevnog mikrobioma popularizirati širom Hrvatske. Danas u Hrvatskoj imamo Centar za crijevni mikrobiom, prvu tvrtku usko specijaliziranu za inovacije na području crijevnog mikrobioma koja se bavi i kliničkim radom u suradnji s liječnicima i poliklinikama, ali i znanstvenim radom u suradnji sa stručnjacima različitih struka i fakulteta. I dalje u Hrvatskoj svjedočimo određenoj skepsi prema radu na crijevnom mikrobiomu, no budućnost ide ka tome da će integrirani, personalizirani i multidisciplinarni pristup u „sređivanju“ crijevnog mikrobioma postati sastavni dio modernih sistematskih pregleda, istaknuo je dr. sc. Sebastijan Orlić, sportski nutricionist i konzultant za mikrobiom.