Arheološki nalazi na Pelješcu otkrili povezanost Jadrana i Baltika: Mobilnost i trgovačke veze bile su vrlo intenzivne

tri vijesti o kojima se priča Užas u Slavonskom Brodu Stravična nesreća: Dvije žene poginule u naletu vlaka u tijeku Rat na Bliskom istoku Dramatičan preokret! Hormuški tjesnac zatvoren, oglasio se čelnik NATO-a o Trumpovim prijetnjama Porazni podaci Je li nova mjera donijela rezultate? "Hitni pacijent je dobio termin nakon 15 mjeseci"

 Novim arheološkim istraživanjem na položaju Gomile u Zakotorcu na Pelješcu u ožujku su pronađeni brojni nalazi koji se datiraju od 6. do 3./2. stoljeća pr. Kr., a porijeklom su s Baltika, Levanta, središnjeg i zapadnog Balkana te grčkih kolonija u sjevernoj i južnoj Italiji, objavili su Dubrovački muzeji.

Uz dvije cjelovite kacige ilirskog tipa iz 4. stoljeća, pronađene 2020. i 2024. godine, svi ovi nalazi doprinose poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstavaju u najznačajnije arheološke zone istočnojadranske obale.

Voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić istaknuo je kako je posebno zanimljivo što se na jednom relativno malom lokalitetu, u središnjem dijelu Pelješca, nalaze predmeti u grobovima stanovnika ilirske zajednice koji potječu sa svih strana ondašnjeg svijeta.

Imamo jantarne perle s Baltika, staklene perle s Levanta, brončani nakit sa zapadnih i centralno balkanskih prostora te najskupocjenije keramičke posude iz grčkih kolonija sjeverne i južne Italije. Mobilnost i trgovačke veze bile su vrlo intenzivne, a ilirska zajednica s Pelješca je u njima imala vrlo važnu ulogu, rekao je Perkić.

Uzrok njihove važnosti, a posredno s tim i bogatstva zajednice, dodao je, možemo vjerojatno tražiti u položaju na glavnom plovidbenom putu, odnosno nadzoru plovidbe Mljetskim, Pelješkim i Neretvanskim kanalom, odnosno nad trgovačkim putevima od Sredozemlja prema unutrašnjosti.

Željeznodobna nekropola Gomile smještena je u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku.

Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije, iz brončanog doba, i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca. Za razliku od njih, neposredno ispod Kotorca nalazi se skupina gomila iz željeznog doba, među kojima se prepoznaju dva tipa – one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila, kao i uz stijene, uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Sve takve željeznodobne gomile sadržavaju veći broj grobova i grobnica u kojima se nalaze ostaci više pokojnika, istaknuo je Perkić.

Dodao je kako će daljnja interdisciplinarna istraživanja pružiti nove spoznaje o ilirskim zajednicama i njihovoj ulozi u mediteranskom kulturnom krugu zadnjeg tisućljeća prije Krista.

Istraživanjima na Pelješcu, koja se provode već pet godina, koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Arheološkog muzeja u Splitu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.

Voditelj istraživanja je dr. sc. Hrvoje Potrebica, zamjenik voditelja je dr. sc. Domagoj Perkić, a u stručnoj su ekipi arheolozi dr. sc. Marko Dizdar, dr. sc. Borut Križ, dr. sc. Aleksandar Kapuran, mag. archaeol. Marta Kalebota, Miroslav Vuković, Paula Knego, Krešimir Grbavac, Mirna Šandrić, studentica arheologije Mila Erceg te  konzervatorice – restauratorice dr. sc.  Miona Miliša i Sanja Pujo.