Početkom prošle godine milijuni internetskih korisnika ustali su protiv zakona poput SOPA-e, CISPA-e i ACTA-e, a njima su se pridružile i neke najpoznatije internetske stranice poput Wikipedije, Googlea i Reddita koje su na jedan dan 'zamračile' sadržaj na stranicama kako bi pokazali kakva budućnost čeka internet ako se donosu takvi zakoni.
Pročitajte i ovo
Tada je pritisak na političke elite uspio, ali to nije spriječilo Amerikance da ove godine ponove sličnu stvar te je prošlog tjedna Predstavnički dom Kongresa ponovno izglasao CISPA-u, prijedlog zakona koji omogućuje privatnim kompanijama i američkoj vladi međusobnu razmjenu privatnih informacija o internetskim korisnicima bez ikakvih naloga i bez ikakve odgovornosti.
Povratak CISPA-e: Početak kraja privatnosti na internetu?
Naime, bez obzira na to što se neki servisi mogu ugovorom obvezati da neće dijeliti privatne podatke o svojim korisnicima, CISPA im omogućuje da prekrše taj ugovor i predaju te osobne podatke bez ikakvih sankcija – tako da potpisivanje ugovora o privatnosti neće imati previše smisla jer ih se nitko neće morati pridržavati.
Ipak, prije nego ovaj zakon stupi na snagu, on mora proći Senat i mora ga potpisati Obama pa su grupe za zaštitu privatnosti, ali i organizacije poput Anonymousa odlučile vršiti pritisak na političare kako bi zabranili donošenje ovog zakona. Jedna od akcija koji planiraju Anonymousi jest 'Internet Blackout Day' te su pozvali vlasnike internetski stranica da danas 'zamrače' svoje stranice i na taj način izraze svoj protest protiv CISPA-e.
U siječnju 2012. godine internet se 'zamračio' zbog SOPA-e, zakona za borbu protiv online piratstva koji, prenose na PC Magu, dijeli neke sličnosti i s CISPA-om koja je više usmjerena na borbu protiv cyber napada.
Počeo je 'najveći protest u online povijesti'!
Najveći problem CISPA-e je što, pod krinkom borbe protiv brojnih online opasnosti (poput hakiranja i napada na kritičnu državnu infrastrukturu), omogućuje razmjenu osobnih i privatnih informacija internetskih korisnika čime se ugrožava njihova privatnost jer će privatne kompanije s američkom vladom moći dijeliti mailove, poruke pa čak i dokumente koje su korisnici pohranili u oblaku, odnosno na serverima drugih kompanija.
Ipak, za razliku od siječnja prošle godine, danas ne treba očekivati veliki broj zamračenih stranica – jedan od razloge je u tome što su prošle godine brojne kompanije bile protiv SOPA-e (što nije slučaj kada je CISPA u pitanju), ali i zato što mnogi vjeruju da će ili Senat ili Obama blokirati donošenje ovakvog zakona, odnosno da će prije njegovog dolaska na snagu biti izmijenjene brojne stvari koje se tiču privatnosti korisnika.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
