Tajne čovjekovog porijekla možda se kriju na sjeveru Španjolske, u Jami kostiju, na arheološkom nalazištu Atapuerka, odnosno pećini koja se nalazi nešto više od desetak metara pod zemljom. No zasad, nova DNK analiza tih prastarih kostiju podigla je više pitanja nego dala odgovora.
"Upravo sad mi smo zapravo postavili jedan veliki upitnik", ističe antropolog Matthias Meyer s Instituta za evolucijsku antropologiju na sveučilištu Max Planck u Njemačkoj.
Jama kostiju zapravo je otkrivena još u 70-im godinama 20. stoljeća i znanstvenici je otad konstantno proučavaju. U njoj su pronađeni ostaci 28 čovjekovih predaka i rođaka, a svi su bili klasificirani kao Homo heidelbergensis, odnosno prethodnici Homo sapiensa i Neandertalaca.
Prošireno znanje o ljudskoj genetici
Ovim dostignućem je prošireno znanje o ljudskoj genetici za oko 300.000 godina, navode znanstvenici te dodaju da je odiseja ljudske evolucije bila daleko kompliciranija nego što se priethodno mislilo.
"Sad možemo proučavati DNK ljudskih predaka koji su stari stotinama tisuća godina", rekao je Svante Pabo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, u Njemačkoj i jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature.
Prethodna najstarija DNK sekvenca hominina - izraz koji označava ljude i njihove pretke, pripadala je djevojčici koja je živjela prije oko 80.000 godina i pripadala misterioznoj azijskoj grupi, poznatoj pod imenom Denisovci.
Evolucija čovjeka upravo postala još kompleksnija
Kako prenosi AFP, Sima de los Huesos (Jama kostiju) predstavlja najveću svjetsku koncentraciju fosila hominina iz perioda pleistocena, od 700.000 do 100.000 godina. Pabo i njegov tim su očekivali da će analiza DNK pokazati da su imali zajedničkog pretka s Neandertalcima, no to nije bio slučaj.
Znanstvenici su uzeli dva grama koštanog praha s bedrene kosti i sekvencirali genom mitohondrijskog DNK (mtDNK) koji se prenosi linijom majke. Rezultat su uporedili s genomom modernog čovjeka, majmuna, Neandertalaca i Denisovaca.
Ostali su iznenađeni kad su otkrili da su španjolski hominini zapravo bili u bližem srodstvu s geografski udaljenim Denisovcima, nego Neandertalcima, s kojima imaju morfološke sličnosti. "Neočekivani rezultati ukazuju na kompleksnost evolucije Neandertalaca i modernog čovjeka", naveo je Juan-Luis Arsuaga, direktor Centra za istraživanje ljudske evolucije i ponašanja u Madridu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
ZAR I TI, SINE BRUTE?
"U noćne sate ukucao premijerov OIB..."
Imaš pravo, ostvari ga
