Znanstvenici upozoravaju: Samo par manjih nuklearnih detonacija približit će ekološku katastrofu

Tijekom osamdesetih godina, stručnjaci su upozoravali na nuklearnu zimu - ozbiljno i trajno globalno zahlađenje potaknuto nuklearnim ratom. Nova studija objavljena u magazinu Environment upozorava kako je ublažena verzija nuklearne zime još uvijek moguća primjenom ograničenih nuklearnih napada i da bi čak i pet konvencionalnih nuklearnih bombi - a možda i samo jedna – mogle uzrokovati "nuklearnu jesen". Studija je ozbiljan poziv za buđenje svih vojnih stratega koji misle da male serije nuklearnih napada neće rezultirati ozbiljnim posljedicama za okoliš.

Pročitajte i ovo Zadnji dan kampanje Posljednji rezultati velikog istraživanja Nove TV - sve su karte na stolu, mnogo je birača koji bi mogli presuditi ove izbore U Dnevniku Nove TV Treći dio velikog predizbornog istraživanja: Pogledajte rezultate za tri velike izborne jedinice

U vrijeme Hladnoga rata svijet je bio podijeljen na dvije neprijateljske strane koje su taktiziranjem balansirale moć i tako spriječile najgori mogući scenarij: početak nuklearnog rata. No danas ne živimo u bipolarnom svijetu i neke od nuklearnih sila su počele iskorištavati različite strateške doktrine koje dopuštaju ograničena nuklearna oružja. Rusi, naprimjer, izjavljuju kako će koristiti ograničeno nuklearno oružje kako bi zaustavili početak ili završili konvencionalne ratove. Amerikanci, koji su donekle vezani NATO uvjetima, mogu odlučiti koristiti ograničena nuklearna oružja kako bi obranili saveznike. Osim toga, mogu odlučiti baciti bombu ili dvije na državu koja izvede biološki ili kemijski napad, ili kako bi doveli neku zemlju „u red“.

Adam Liska i njegovi kolege sa Sveučilišta Nebraska-Lincoln nadaju se kako će svojim znanstvenim radom slomiti iluzije velikih sila i da će se podići svijesti o posljedicama koje možemo imati korištenjem tog strašnog oružja.

Uz pomoć mnogih znanstvenika i profesora, Liska je analizirao javno dostupne podatke o 19 vrsta oružja koje pet svjetskih nuklearnih sila imaju u svom arsenalu: SAD, Rusija, Kina, Engleska i Francuska. S tom informacijom, istražitelji su izračunali koliko bombi po svakoj kategoriji jačine bi bilo dovoljno da se potakne „nuklearna jesen“, još poznata i kao „nuklearna suša“, izvještava Gizmodo.

Kao što su i prethodna istraživanja pokazala, nuklerani napad na jedan veći grad bi bio dovoljan za aktiviranje globalne nuklearne jeseni. Primjerice Los Angeles, grad koji se proteže na 500 četvornih kilometara. Od eksplozije, požara i dima oko 5,5 milijuna tona pepela i čađe otišlo bi u stratosferu, uzrokujući privremeno smanjenje sunčeve svjetlosti, temperature i kiše u cijelom svijetu. Globalno, to bi rezultiralo smanjenjem razlike između godišnjih doba sljedećih pola desetljeća, a temperatura bi dosegle najniže razine u zadnjih tisuću godina. U nekim dijelovima svijeta količina padalina bi pala za čak 80 posto.

No, za razliku od ranije poznatih podataka, koji su se usredotočili na relativno male nuklearne bombe i njihove posljedice, nova studija je istražila da li današnje moćnije oružje može samostalno pokrenuti nuklearnu jesen – pokazalo se da mogu. Liska i njegovi kolege otkrili su da SAD, Rusija i Kina imaju oružje koje bi moglo potaknuti nuklearnu jesen detoniranjem samo pet bombi. To uključuje i najosnovnije nuklearno oružje. Dok bi Kina – koja posjeduje megaton bombe – mogla izazvati nuklearnu jesen i lansiranjem samo jednog takvog projektila.

"Dokle god se još mogu i dok god se još koriste konvencionalna nuklearna oružja, postojeća istraživanja ukazuje na to da nije pitanje da li se može dogoditi nuklearna suša, već koji čimbenici povećavaju vjerojatnost njezinog nastanka i što se može poduzeti kako bi se ublažile moguće razarajuće globalne posljedice, zaključuju autori studije.

Ipak, situacija se konstantno pogoršava s obzirom da je Sjeverna Koreja sada očito u posjedu interkontinentalnih balističkih raketa, a nesređeni odnosi među različitim državama svijeta samo povećavaju mogućnost za korištenje nuklearnih oružja.

Na pozitivnu stranu, prošlog je tjedna potpisan globalni sporazum koji bi mogao dovesti do rastavljanja nuklearnih oružja i zauvijek zabraniti njihovu upotrebu. Ipak, pitanje ostaje, hoće li države svijeta to i potpisati?