"Mislim da je mogućnost za takav rasplet 50 prema 50 ili više", rekao je Mark McKinnon, koji je bio politički strateg bivšeg predsjednika Georgea W. Busha. "Da se izbori održavaju sutra, to ne bi bila samo mogućnost, to bila realnost", dodao je William Galston, viši suradnik na Institutu Brookings, negdašnji politički savjetnik bivšeg predsjednika Billa Clintona.
Takva vrsta podijeljene odluke između biračkog tijela i elektorskog kolegija dogodila bi se peti put u američkoj povijesti i drugi put u desetak godina (nakon dvoboja Bush-Gore 2000.), da osoba koja osvoji Bijelu kuću ne bude ona koja je dobila najviše glasova birača u tzv. narodnom glasovanju. Ono što se nikada prije nije dogodilo jest da se aktualni predsjednik vrati u Ovalni ured nakon što je većina birača glasovala protiv njega.
>> Izbori u SAD-u: Obama u prednosti kod 'ranijih' birača
Svaki moderni američki predsjednik koji osvojio drugi mandat - Dwight Eisenhower, Richard Nixon, Ronald Reagan, Bill Clinton i George W. Bush, dobio je veći postotak glasova u drugom pokušaju nego u prvom. Pobjeda u elektorskom kolegiju koju ne prati i ona u narodnom glasovanju baca sjenu na predsjednika i njegovu sposobnost vladanja, ističe Post. Ako Obama bude ponovno izabran na taj način, "republikanska baza će vrištati da Romney treba biti predsjednik i da Obama ne predstavlja zemlju", predviđa McKinnon i dodaje da bi to pojačalo stranačke podjele.
Veterani Bushove administracije dobro razumiju taj problem. Bush mlađi nikada nije uspio otresti optužbe nekih demokrata da je "ukrao" izbore 2000. godine u ponovnom prebrojavanju glasova s Floride, koje je zahtijevalo odluku američkog Vrhovnog suda da bi se utvrdilo tko je pobjednik. Tadašnji potpredsjednik Al Gore ukupno je osvojio na izborima nešto manje od 51 milijuna glasova, a Bush 50,5 milijuna. No, Bush je po saveznim državama dobio pet elektora više.
"Tijesni izbori su polarizirajući događaj, a raskorak između rezultata glasovanja birača i elektorskog glasovanja samo pojačava polarizaciju", rekla je Karen Hughes, koji je radila kao savjetnica Busha. Ta vrsta podijeljene odluke mogla bi se sve češće događati u budućnosti, ako američki politički sustav ostane i duboko i usko podijeljen, ocjenjuje list.
Polarizaciju pojačava i neobičnost posrednog, elektorskog izbornog sustava u SAD-u, koja potiče predsjedničke kandidate da ignoriraju najnaseljenija područja u zemlji, osim za prikupljanje donacija za kampanju, i posvete svoje snage osvajanju uskog segmenta birača koji žive u saveznim državama gdje je ishod izbora neizvjestan. Elektorski kolegij je relikt doba kada je manjak organiziranih političkih stranaka i poteškoće s putovanjem i komunikacijama priječio da kandidati vode nacionalnu kampanju.
S obzirom na te zapreke, utemeljitelji SAD-a s kraja 18. stoljeća bili su sumnjičavi prema izravnim općim izborima, kao sredstvu za mjerenje volje naroda, ali ni Kongresu nisu željeli dati moć da bira predsjednika. Stoga su prihvatili posredni sustav izbora predsjednika u kojem svaka država ima određeni broj elektora, jednak zbroju njezinih zastupnika u Predstavničkom dom Kongresa i Senatu. U svim državama, s iznimkom dvije, pobjednik u toj državi osvaja sve njezine elektore bez obzira kojom razlikom pobijedio.
Elektorski kolegij koji svake četiri godine službeno bira predsjednika i potpredsjednika SAD-a ima 538 članova. Ako taj sustav opet stvori predsjednika koji neće istodobno osvojiti većinu glasova naroda, to će otvoriti nova pitanja o tome treba li ukinuti elektorski kolegij, što bi zahtijevalo izmjenu ustava. Za sada su, međutim, obje kampanje tako usredotočene na pobjedu u ključnim državama, koje američki mediji zovu državama-bojištima, da ne razmišljaju puno o mogućnosti pobjede u elektorskom kolegiju koju ne bi pratio i mandat glasova naroda.
Obamini stratezi primjerice kažu da nisu proveli ni jednu nacionalnu anketu i niti su razgovarali o tome kako se nositi s političkim posljedicama podijeljene odluke. Međutim, Obamina je kampanja ovaj tjedan počela emitirati oglas u državama-bojištima u kojem podsjeća birače na traume preborajavanja glasova na Floridi 2000., nakon kojeg su glasovi elektora i Bijela kuća pripali Bushu. Karen Hughes se prisjeća da je Bush početak mandata uvelike posvetio potezima koji su trebali zaliječiti rane spornih izbora iz 2000.
Ako jedan kandidat odnese glasove naroda, a drugi pobijedi u elektorskom kolegiju, veliki su izgledi za ponovno prebrojavanje glasova u izborno neizvjesnim državama gdje su rezultati bili tijesni, predviđa Post. No, još bi veći problem nastao nakon toga, dok bi novi predsjednik - tko god on bio - nastojao upravljati i stvoriti konsenzus oko rješavanja niza velikih problema.
Izbor u kojem je narodna volja osujećena "najgori je od svih mogućih ishoda", kazao je Galston. "Mi smo u situaciji u kojoj sada vlada Sjedinjenih Država nakon ovih izbora treba vratiti sposobnost djelovanja. Suočeni smo s ozbiljnim i neposrednim rizicima". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Piše nutricionisticaHrana koja smanjuje CRP: Što jesti da upala prođe prirodnim putem?
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
-
Hladno pospremioVIDEO Ante Budimir zabio Real Madridu: Kamere uhvatile reakciju Dalića i Ćorluke
