U Pentagonu su priopćili da je oboreni objekt imao "osmerokutnu strukturu", pričvršćene žice te nije imao posadu. Zasad nije jasno odakle dolaze, ali čelnik NATO-a misli da iza njih stoje neprijatelji Saveza.
"To je dio obrasca u kojem Kina, ali i Rusija, povećavaju svoje obavještajne i nadzorne aktivnosti protiv NATO saveznika s mnogo različitih platformi. Vidimo to u kibernetičkom prostoru, vidimo to sa satelitima, sve više i više satelita i vidimo to s balonima. To naglašava važnost naše budnosti, naše povećane prisutnosti", kazao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
O čemu se radi i je li na pomolu veći sukob, objasnio je vojni analitičar Ivica Mandić. Navodi da se ne radi o izvanzemaljcima, već izvidničkim ili obavještajnim kineskim balonima.
"Došlo je vrijeme da su, kao takvi, detektirani. Prije to i nije bilo tako lako i jednostavno", dodao je.
Na pitanje zašto Kinezi šalju baš balone pored satelita, kaže kako se radi o operaciji još iz vremena predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, u kojoj se koriste mogućnosti radarskog sustava za nadzor zračne plovidbe.
"Protuzračna obrana i nadzor zračne plovidbe jesu kompatibilni, ali nisu isto", objasnio je Mandić.
"Vi u radarskom sustavu maknete objekte koji se ne prikazuju, a koji lete manjim brzinama. To je bio takav softver napravljen. Nadzor zraka u Hrvatskoj, radari su isti kao i u SAD-u. Sad je softver nadograđen i oni mogu vidjeti nešto što leti jako sporo", rekao je.
Na radarima i ptice
"Ljudi koji rade tamo imaju velikih problema sada, oni sad vide i ptice koje lete i tamo je džumbus u kojem se treba snaći", rekao je.
"Moguće da je baš taj dio, kad je u pitanju radarski sustav i zaštita SAD-a - njihovo zapovjedništvo, mora da su bili cilj takve obavještajne operacije, a ne nuklearni lanseri, koji se vide i na komercijalnim satelitima", dodao je.
Glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće kaže da Kina posjeduje program špijunskih balona na velikim visinama za prikupljanje podataka kojima se koristila kako bi narušila suverenitet Sjedinjenih Država i više od 40 zemalja na pet kontinenata.
Je li na pomolu sukob SAD-a i Kine većih razmjera ili će ovo stati na ovakvim provokacijama?
"Radi se o jednom geopolitičkom preslagivanju Indopacifičke regije. U tom smislu, SAD je poduzeo vrlo konkretne stvari otvarajući na sjeveru Filipina, Tajvanu i Japanu tri nove vojne baze", rekao je Mandić.
"Špijunski rat traje 365 dana u godini"
"Potpisan je ugovor i te tri baze su kao prst u oko Kini. Kina želi znati i vladati tim dijelom makar je, što se tiče pomorskog prava, na tom području složena situacija i nitko joj neće dozvoliti da preuzme vlast", dodao je.
"Događa se da Kina želi pokazati Americi da, iako je daleko, ona može na određeni način utjecati. Što se tiče špijunskog rata, on traje 365 dana u godini svake sekunde i neće prestati, vjerojatno će se i intenzivirati", istaknuo je Mandić.
Pročitajte i ovo
"Hoće li doći do vrućeg sukoba? U to čisto sumnjam. Između Pekinga i Washingtona postoji dobra komunikacija, između ministara obrane i načelnika glavnog stožera", dodao je.
"Kinu su uhvatili s prstom u pekmezu i ništa se više od toga neće dogoditi", naveo je Mandić.
Što je s hrvatskim nebom?
Na pitanje jesmo li i mi cilj takve vrste špijuniranja i tko čuva naše nebo, Mandić kaže da imamo radare.
"Kako dolazi modernizacija zrakoplovstva, tako se mora modernizirati i sustav nadzora zraka. Modernizacija je u tijeku. Problem sustava protuzračne obrane je što je izuzetno skupo, platit ćemo milijardu eura najmanje. Platit ćemo sigurno", rekao je.
Pročitajte i ovo
"Hrvatskoj je neumitno potreban nadzor zraka i mora. Kad samo gledamo učešće turizma u BDP-u, ali i učešće nečega što su uslužne djelatnosti kao transporta - to su strašno velika ulaganja i ako vi to ne branite da svijet vidi - prvo što bježi - bježi kapital. To je potrošnja koja se ulaže u budućnost gospodarskog razvoja", zaključio je Mandić.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
