Nakon zajedničke sjednice hrvatske vlade i Vijeća ministara resorni ministri potpisali su ugovor o europskom partnerstvu te o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, protokol o traženju osoba nestalih tijekom ratnih sukoba kao i sporazum o suradnji u oblasti turizma i memorandum o suradnji na području skrbi o mladima.
Pročitajte i ovo
Dvojica premijera kazali su kako je to konkretni pokazatelj spremnosti na međusobnu suradnju no istaknuli su i kako je na sjednici na stolu bio cijeli iz otvorenih pitanja.
"Dotaknuli smo sva bitna pitanja u odnosima Hrvatske i BiH", kazao je Plenković novinarima po završetku sjednice, ističući kako je na dnevnom redu bilo više od pedeset točaka te kako to pokazuje koliko je sjednica bila važna.
Plenković je istaknuo kako za Hrvatsku nema važnije države od BiH te hrvatska vlada upravo na tom tragu želi što brže riješiti sva moguća otvorena pitanja a istodobno želi dati potporu nastojanjima da BiH bude funkcionalna država na čvrstom putu ka članstvu u Europskoj uniji.
Tome bi trebao doprinijeti upravo sporazum o europskom partnerstvu a temeljem tog dokumenta Hrvatska će BiH pružiti pomoć u ispunjavanju uvjeta za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Plenković je podsjetio kako je Hrvatska za BiH već tradicionalno najvažniji vanjskotrgovinski partner te kako je u tu zemlju iz Hrvatske u proteklim godinama uložemo šest milijardi eura.
Hrvatski premijer naglasio kako je za Hrvatsku važno da pošalje i poruku o skrbi za Hrvate u BiH kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda. U tom smislu, kako je pojasnio, hrvatska vlada očekuje i provedbu izmjena izbornog zakona BiH na tragu odluka Ustavnog suda BiH kojima će se osigurati zaštita interesa i ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
Plenković je potvrdio i kako je na sjednici u Sarajevu postignut dogovor kojim je riješeno pitanje prava stjecanja vlasništva građana dvije države nad nekretninama i u Hrvatskoj i u BiH.
Zvizdić je istaknuo da je nedvojbeni interes njegove zemlje poboljšanje međusobne suradnje s Hrvatskom. Potvrdio je kako je postignut dogovor o otvaranju novih graničnih prijelaza između dvije zemlje koji bi trebali olakšati komunikaciju, posebice stanovništvu u pograničnom području što je konkretni pokazatelj dobre volje da se problemi rješavaju.
Kao teme koje "opterećuju odnose dviju zemalja" i koje su također spomenute, Zvizdić je naveo zaštitu okoliša, odlaganja nuklearnog otpada i rješevanje imovinskih odnosa.
"Zaključeno je dosta dobrih stvari", kazao je Zvizdić najavivši kao će ti zaključci biti operacionalizirani u predstojećem razdoblju a najavio je i kako će održavanje zajedničkih sjednica vlada ubuduće biti redovita praksa. Iskazao je zahvalnost Hrvatskom saboru zbog odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici.
"Generalna ocjena naših odnosa je izrazito prijateljska. Hrvatska je zemlja koja snažno lobira za realizaciju naših vanjskopolitokih ciljeva", kazao je Zvizdić.
Ponovno otvaranje pitanja izgradnje Pelješkog mosta
Komentirajući činjenicu da je parlament BiH odlučio ponovo otvoriti pitanje izgradnje Pelješkog mosta Zvizdić je pojasnio kako se njegova vlada ne kani miješati u unutarnja pitanja drugih država a želi samo osigurati pravo pristupa BiH otvorenome moru.
"Mi promatramo to pitanje s aspekta neškodljivog pristupa BiH otvorenom moru sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora", kazao je Zvizdić. Dodao je kako se time sada bavi posebna stručna skupina a podsjetio je i kako BiH još nije definirala što bi u Neumskom zaljevu i hoće li tamo nešto graditi pa za sada želi samo osigurati mogućnost nesmetanog ulaska i izlaska brodova u svoje unutarnje vode.
Premijer Plenković je podsjetio kako Pelješki most za Hrvatsku ostaje iznimno važan jer povezuje njen suvereni teritorij a pri tom nikoga ne ugrožava.
"Sve što Hrvatska radi sukladno je međunarodnom pravu i u duhu dobrosusjedskih odnosa", kazao je Plenković, dodajući kako je siguran da će se u dijalogu s predstavnicima BiH u cijelosti razjasniti otvorena pitanja.
Repoter Nove TV Andrija Jarak u Vijestima u 17 javio se uživo iz Sarajeva te poručio kako nema stvarnog razloga zašto bi se BiH protivila izgradnji Pelješkog mosta.
"Čudno je da se BiH buni protiv izgradnje Pelješkog mosta ako se zna da je Hrvatska uvažila sve njihove primjedbe i zahtjeve i u potpunosti promijenila gabarite i izgled tog mosta. Zbog prolaska brodova i izlaska na otvoreno more, Hrvatska je povećala visinu tog mosta na 51 metar. Očito je ovjde riječ o nekoj vrsti političkog pritiska i političke trgovine. Očito će vlasti u Sarajevu zbog Pelješkog mosta tražiti nešto drugo jer su nekoliko puta ponovili kako imaju ogromne probleme duž granice s Hrvatskom. Stvarnog razloga da izgradnja Pelješkog mosta nekom smeta nema niti ga je danas itko ovdje mogao opravdati. Drugi veliki problem je pitanje Agrokora. 5.000 ljudi u BiH radi u tvrtkama kćerima posrnulog koncerna. Osim problema s dobavljačima, u problem su se očito umiješali i političari. Svatko bi želio preuzeti brojne vrijedne nekretnine Konzuma i Merkatora", izvijestio je Jarak.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o odnosu prema ratnim zločinima odnosno optužnicama protiv Hrvata Plenković je pojasnio kako se želi izbjeći nekažnjivost počinitelja takvih djela ali Hrvatska u okviru suradnje s BiH na tom planu očekuje i kvalitetnu razmjenu informacija te neselektivan pristup.
"Ne očekujem da te teme opterećuju naše odnose nego da se naprotiv kvalitetnom suradnjom riješe otvorena pitanja", kazao je Plenković.
Borba protiv terorizma
Potvrdio je kako su članovi dvije vlade na sastanku u Sarajevu razgovarali i o problemu terorizma.
"Važan je aspekt za Hrvatsku da nismo zabilježili ni jedan slučaj... odlaska iz Hrvatske na različita ratišta na Bliskom istoku. Za nas je to pohvalna situacija", kazao je Plenković.
Zvizdić je kazao kako je terorizam globalni problem od kojega nitko nije zaštićen pri čemu je ponovno kritizirao izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o dimenzijama tog problema u BiH.
"Na žalost u proteklim godinama svjedočimo izjavama dužnosnika iz regije pa i onih hrvatske predsjednice koji govore o terorizmu ali u BiH. Moja poruka je da se prvo pospremni u svom dvorištu a onda gleda u susjedovo", kazao je Zvizdić dodajući kako se u BiH do danas vratilo 46 osoba koje su ratovale u inozemstvu "a ne više tisuća".
"Mi smo jako posvećeni borbi proriv terorizma i to i dalje ostajemo uključujući aktivnu suradnju sa susjedima kako bi imali integralni pristup tom problemu", kazao je Zvizdić.
BiH će pozorno pratiti postupak restrukturiranja Agrokora
Premijeri i ministri nisu na sjednici u Sarajevu mogli izbjeći ni raspravu o Agrokoru. Plenković je pritom istaknuo kako je Hrvatska spriječila stihijski plimni val udara na svoje gospodarstvo.
"Uspjeli smo stablizirati situaciju", kazao je Plenković podsjećajući kako novi kredit osigurava poslovanje koncerna u narednih godinu dana a posebni vladin povjerenik Ante Ramljak, kako je najavio, radit će na tome da se i u BiH zadrže sva postojeća radna mjesta u okviru Agrokorovih tvrtki-kćeri kao i da se očuva mogućnost plasiranja proizvoda iz Hrvatske na tržište BiH.
Zvizdić je kazao kako u BiH žele zaštiti svoje interese pa će pozorno pratiti postupak restrukturiranja Agrokora.
"Do ovog trenutka imamo vrlo pozitivan i vrlo konstruktivan odnos Ramljaka", kazao je Zvizdić.
Premijer Plenković i članovi hrvatske vlade tijekom dana sastali su se i s predsjedateljima te zamjenicima predsjedatelja Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH čime su završili službeni do posjeta Sarajevu. (Hina)
