Svi znamo što se događa kada nam je vruće, bojimo se ili smo u neugodnoj situaciji. Kao posljedicu se najčešće znojimo, no stručnjaci upozoravaju da znoj ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer nam njegova pojava i miris otkrivaju puno više o nama nego što možemo zamisliti, donosi BBC.
Pročitajte i ovo
Britanski fizičar McSwiney još je 1934. stao pred kolege i predstavio im svoju tezu da bi se više trebali brinuti o kemijskom sastavu ljudskog znoja. No, svi su se više bavili samom 'tehnikom', odnosno načinom kako tijelo uopće omogućuje samohlađenje preko kože, a ne toliko znojem.
No, McSwiney je znao da zasigurno postoje i važnije činjenice za istražiti od samog 'sustava hlađenja' našeg organizma, i zanimalo ga je je li gubitak određenih tvari putem znoja korisno za ljude ili nam možda šteti?
Postoje neke tvari u znoju koje ne bi voljeli izgubiti, primjerice kloride. S obzirom na to da su nam oni bitni zbog regulacije pH vrijednosti u našem tijelu, nije dobro da ih izgubimo previše. Sada zamislite situaciju u kojoj radite teški fizički posao sedam ili osam sati u komadu na vrućini i znojite se, a zbog žeđi popijete puno vode. U tim trenucima postoji rizik da se 'otrujete vodom', zbog toga što organizam jednostavno ne može tako brzo nadoknaditi razinu klorida u tijelu.
Dobro pogledajte svoj urin: Pročitajte što znači koja boja
Također, znoj sadržava i ureu, koja čini jedan od sastojaka urina. Osim toga tu su i razni proteini, šećeri, te metali poput cinka i željeza. Za neke od tvari u našem organizmu jako je važno da se zonimo te tako reguliramo njihovu razinu. No, da se odmaknemo od samog sastava znoja, on je i svojevrstan oblik komunikacije. Nisu svi sastojci koji ga čine kemijski po svojoj prirodi. Svi smo se mi našli u situaciji da se počnemo znojiti jer smo primjerice pojeli nešto ljuto, ili zato što smo proživjeli neke jake emocije, poput straha, srama ili boli.
To 'emocionalno znojenje' se tada obično ocrtava na dlanovima, čelu ili neki na leđima. Zbog toga određena, uglavnom vidljiva mejsta na našem tijelu postaju važan komunikator i mogu poručiti kako se trenutačno osjećamo. Prema tome, lakše nam je procijeniti i kako se osjeća druga osoba koju vidimo, a svi znamo za vidljiv sjaj na koži koji stvori znojenje.
Provedena su i mnoga istraživanja u kojima bi se jedna skupina ispitanika stavila u situaciju da dožive neku emociju, poput straha, a zatim bi se istu skupinu stavilo u situaciju da se 'prirodno uznoje', primjerice trčanjem na traci. Pokazalo se da bi druga skupina, koja ih je procjenjivala, najčešće i u većini razlikovala 'miris znoja' koji je nastao prirodno, i onog koji je nastao zbog utjecaja emocija.
Znanstvenici se slažu da znoj nije samo 'rashladni uređaj' kojim štitimo tijelo od pregrijavanja i toksina, već pokazuje i kako se osjećamo, a pomaže nam otkriti i kako se drugi osjećaju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
Imaš pravo, ostvari gaMožda ne znate da u ovom slučaju imate pravo za besplatnu promjenu guma
-
skandal u KBC-u!Baka na hodniku hitne ležala duže od 40 sati, iz bolnice poručili: "To vam je tako"
