U Ujedinjenim narodima počela su saslušanja kandidata za glavnog tajnika UN-a. Prvi put u povijesti, saslušanja su javna.


Za prestižnu funkciju kandidirala se bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Najveća konkurencija joj je glavna direktorica UNECO-a Irina Bokova. Bivša šefica diplomacije Bugarske, naime, slovi za favoritkinju. Među kandidatima je i bivši slovenski predsjednik Danilo Turk.

Vezani članci Bijeg preko žice u Afganistanu UZNEMIRUJUĆI VIDEO Očajnički bijeg iz Afganistana: Ljudi padali iz aviona u letu, stravične snimke obilaze svijet. Pentagon objavio - ponovno uspostavljeni letovi iz Kabula Slika nije dostupna Održano prvo glasovanje za izbor novog tajnika UN-a: Vode Guterres i Tuerk, Pusić dobila najmanje glasova

Kandidirao se i bivši premijer Crne Gore i aktualni ministar vanjskih poslova, Igor Lukšić. Tu su i bivši ministri vanjskih poslova Srbije i Makedonije, Vuk Jeremić i Srđan Kerim.

Među kandidatima je i bivša moldavska ministrica vanjskih poslova Natalia German, bivša premijerka Novog Zelanda Hellen Clark, te bivši premijer Portugala koji je svojedobno obnašao dužnost bivšeg povjerenika UN-a za izbjeglice, Antonio Guterres.

O proceduri saslušanja, ali i konkurenciji iz New Yorka je za Dnevnik Nove TV komentirala hrvatska kandidatkinja, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Gospođo Pusić, kakva su vaša očekivanja pred saslušanje?

Vrlo zanimljiva procedura. Po prvi puta u povijesti za mjesto glavnog tajnika kandidiraju se i 4 žene. Dosad ne samo da nije bilo glavne tajnice Ujedinjenih naroda, nego nikad nije bilo niti jedne kandidatkinje. Svi kandidati su do sada bili muški. Ja sam dosad prisustvovala izlaganju i pitanjima i odgovorima kolege Igora Lukšića i Irene Bokove. Vrlo zanimljivo, traje dva sata. Dakle iscrpna pitanja, detaljna iz svih područja djelovanja Ujedinjenih naroda, naročito iz područja efikasnijeg upravljanja Ujedinjenim narodima i s druge strane reforme cijele organizacije, uključujući vrlo osjetljivog pitanja reforme Vijeća sigurnosti.

Je li i dalje aktualna, da se tako izrazim, neslužbena odluka kako budući glavni tajnik ili tajnica mora biti iz Istočne Europe i žena?

To su samo dva elementa koja daju određenu prednost, ali nikako nisu kriteriji koji bi isključili ostale. Dakle ukoliko se pokaže da netko od kandidatkinja iz istočne Europe je zaista odličan ili dovoljno dobar da bi radio taj posao, ta kandidatkinja će onda imati određenu prednost. Međutim ukoliko se procjeni da je to netko drugi ili iz neke druge regije, moguće je da bude izabran i muškarac iz neke druge regije. Ali istočna Europa i žena imat će, da tako kažem, određenu startnu prednost.

A tko vam je najveći protukandidat?

Teško je reći. Ja sam nekako od početka mislila da je to gospođa Bokova, obzirom da je ona žena iz istočne Europe, ima iskustvo u UNESCO-u, kao šefica UNESCO-a sa sedmogodišnjim stažom. Dakle, mislila sam da je ona i tako mi se i dalje čini, ali moram reći da poznam sve kandidate koji su se do sada kandidirali i koji će ovdje biti na saslušanjima. Neki novi, čini se, još se pojavljuju, ali ovi koji su ovdje do sada prijavljeni, ja ih poznam sve i svi su vrlo dobri. Ja ne mogu ništa loše reći ni za koga. To su ljudi sa iskustvo, sa nekima sam vrlo blisko surađivala, kao s bivšom ministricom vanjskih poslova Moldavije, pa donekle i s gospodinom Guterresom, bivšim visokim predstavnikom za izbjeglice. Igorom Lukšićem, naravno u našoj regiji. Dakle neke znam bolje, neke znam malo slabije, ali ne mogu reći da ima nekog za koga bi rekla da je slabiji kandidat.

Vaša tri ključna poteza ako vas izaberu?

Sigurno prvi vezan na organizaciju koji je nužan, to je pojednostavljenje modela i odlučivanja i izvještavanja. To je sada toliko komplicirano da je netransparentno i izvor je mnogih prijepora i sukoba unutar Ujedinjenih naroda. Dakle staro pravilo – što jednostavnije to efikasnije. Što se glavnih djelatnosti Ujedinjenih naroda tiče u području mira i sigurnosti, naglasak na vrhunskim pregovaračima. To smo u Lakhdaru Brahimiju i Staffanu de Misturi vidjeli, to je katkad efikasnije i od samih trupa na terenu. Dakle naglasak na političkim rješenjima i političkim pregovorima. Što se razvoja tiče, mobiliziranje što većeg broja država da se uključe, uostalom po našem hrvatskom iskustvu, u države koje osiguravaju razvojnu pomoć. I što se tiče ljudskih prava, to je, ja bi rekla, kanarinac u rudniku. Pokazuje i najbolji je indikator eventualnih nestabilnosti i budućih konflikata. Dakle što ima više kršenja ljudskih prava, to je mir i sigurnost u toj zemlji ugroženiji.

Ako vas netko sutra pita o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj što ćete vi reći?

Ja sam imala vrlo iscrpni i detaljni izvještaj o stanju ljudskih prava upravo u okviru sustava Ujedinjenih naroda, jednog novog mehanizma gdje se izvještava povremeno, u redovnim razmacima o stanju ljudskih prava. Tako da mi imamo svakako puno prostora za napredovanje, ali mislim da smo mi u nekim stvarima učinili važne korake u dobrom pravcu. Ne mislim da je stanje ljudskih prava takvo da bi mi mogli sami sebi čestitati i biti zadovoljni, jer to ne vidim ni u jednoj zemlji i smatram da onoga časa kad se prestanete angažirati na temi popravljanja ljudskih prava i standarda o ljudskim pravima, da onog trenutka počnete kliziti natrag. Prema tome, napravili smo dosta, ali imamo puno prostora za posao i napredovanje.

Otišli ste u New York bez potpore Oreškovićeve Vlade, jeste li se barem čuli s premijerom ili nekim u diplomaciji oko vaše kandidature?

Ne, moju kanidaturu je na sasvim redovni način najnormalnije predložila Hrvatska vlada kad je to bilo apsolutno na dnevnom redu i nakon izglasavanja rezolucije o Ujedinjenim narodima. Što se potpore tiče, nova Vlada nakon što je konstituirana nije ni na koji način intervenirala da to ospori, a što se novaca tiče, obzirom na cijelu medijsku raspravu, odnosno raspravu u medijima koja je na tu temu vođena, ja sam smatrala da je i za zemlju i za nekakvo naše dostojanstvo najpriličnije da dalje to ne razvlačimo i preuzela sam to na sebe što se troškova tiče.