Europska komisija je u srijedu objavila komunikaciju o energiji, koja sadrži popis alata koje države i članice i EU mogu koristiti kako bi ublažile učinak rasta cijena energije na stanovništvo i gospodarstvo.
Što se kratkoročnih mjera tiče, Komisija naglašava da to mora biti privremeno i u skladu s europskim pravilima o državnim potporama. Srednjoročno gledajući, s razine EU-a na stabiliziranje cijena energije moglo bi se djelovati kroz zajedničku nabavu i skladištenje plina.
“Dok izlazimo iz pandemije i započinjemo ekonomski oporavak, važno je zaštititi ugrožene potrošače i dati potporu europskim poduzećima”, izjavila je povjerenica za energiju Kadri Simson.
Među alatima, koje države članice mogu ciljano koristiti kako bi pomogli stanovništvu i gospodarstvu, Komisija navodi hitnu pomoć siromašnim kućanstvima, primjerice vaučerima ili djelomičnim plaćanjem računa vaučerima od prodaje emisije ugljikova dioksida; odobravanjem privremene odgode plaćanja računa za potrošenu energiju; donošenjem zaštitnih mjera kako bi se izbjeglo isključivanje s mreže; privremenim i ciljanim smanjenjem poreznih stopa za ranjiva kućanstva, pružanjem pomoći tvrtkama i industriji u skladu s pravilima o državnim potporama.
Što se tiče srednjoročnih mjera, Komisija navodi da je najbolje jamstvo za stabilizaciju cijena u budućnosti ulaganje u čistu, zelenu energiju.
“EU će nastaviti razvijati učinkovit energetski sustav s visokim udjelom obnovljivih izvora, koji imaju sve veću ulogu u opskrbi električne mreže i određivanje cijena”, navodi Komisija, ali priznaje da su i drugi izvori, poput plina, potrebni u vrijeme visoke potražnje.
Kriza je također skrenula pozornost na važnost skladištenja za učinkovito funkcioniranje plinskog tržišta. EU trenutačno ima kapaciteta skladištenja od nešto više od 20 posto godišnje potrošnje plina, ali su ti kapaciteti nejednako raspoređeni po članicama.
Kao srednjoročne mjere koje bi pomogle u stvaranju dekarboniziranog i otpornog energetskog sustava, Komisija navodi: ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, renoviranje i energetsku učinkovitost; razvoj kapaciteta za skladištenje energije kako bi se podržao razvoj udjela obnovljivih izvora energije, uključujući baterije i vodik; proučavanjem prednosti i nedostataka postojećeg dizajna energetskog tržišta i po potrebi poboljšati ga, razmotriti reviziju propisa o sigurnosti opskrbe; razmotriti mogućnost dobrovoljne zajedničke zabave plina.
Rast cijena energije naročito pogađa kućanstva s manjim prihodima jer veći dio svojih skromnih primanja troše na energiju. Prema podacima Komisije, 7 posto stanovništva u 27 država članica, to jest 31 milijun ljudi, nije 2019. nije moglo primjereno zagrijati svoje domove. Više od šest posto stanovništva ima zaostatke u plaćanju troškova energije.
Komisija smatra da je trenutačni rast cijena energije vjerojatno privremen. Očekuje se da će veleprodajne cijene energije ostati visoke tijekom ove zime i početi padati od travnja sljedeće godine. Ipak, očekuje se da će cijene ostati više od prosječnih cijena prošlih nekoliko godina.
Komisija ističe da je do naglog rasta cijena energije došlo uglavnom zbog gospodarskog oporavka od pandemije koronovirusa, što dovodi do povećane potražnje, a s druge strane je smanjena ponuda. Drugi razlog su vremenske prilike, vrlo hladna prošla zima i toplo i suho ljeto, što je dovelo do veće potrošnje energije.
Veliki rast cijena energije pridonio je i većoj inflaciji.
Ove godine su rasle i cijene ugljena, ali znatno manje od cijena plina. Utjecaj rasta cijena plina na cijenu električne energije devet puta je veći od utjecaja rasta cijena ugljena.
Zbog jeftinijih goriva, manje potražnje i brzog rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora, 2019. godine došlo je do velikog pada veleprodajnih cijena energije, što se nastavilo i 2020.
Taj silazni trend naglo je preokrenut ove godine, kada su veleprodajne cijene električne energije skočile za 200 posto na godišnjoj razini. Rast veleprodajnih cijena utjecao i na cijene u maloprodaji, ali u puno manjoj mjeri tako da su do kolovoza ove godine maloprodajne cijene električne energije u prosjeku porasle oko devet posto. Veleprodajne cijene električne energije čine samo oko trećine konačne cijene za potrošače, preostale dvije trećine odnose se na troškove prijenosa te na poreze i trošarine. U Europskoj uniji to varira od zemlje do zemlje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Prema podacima Europske komisije za 2020. godinu, u ukupnoj cijeni električne energije u Hrvatskoj oko 50 posto otpada na proizvodnju, oko 30 posto na prijenos i oko 20 posto na porez i trošarine. U Danskoj primjerice, porez i trošarine čine skoro 70 posto cijene električne energije, u Njemačkoj oko 55 posto. S druge strana na Malti, na porez i trošarine otpada manje od 10 posto cijene, u Bugarskoj manje od 20 posto.
Visoke cijene energije pogađaju europske i globalne opskrbne lance, što utječe na proizvodnju, zapošljavanje i cijene, a naročito su pogođeni sektori proizvodnje koji troše velike količine energije.
Rast cijena plina i električne energije pogađa industriju te mala i srednja poduzeća. Najviše su pogođene proizvođački industrijski sektori, dok je utjecaj na uslužni sektor manji.
