Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kandidati za predsjedničku nominaciju američke Demokratske stranke, Hillary Clinton i Barack Obama, u utorak su održali završnu TV raspravu uoči važnih predizbora u Ohiu i Teksasu, razmjenjujući optužbe oko negativne kampanje, reforme zdravstva, slobodne trgovine, rata u Iraku, vanjske politike i drugih pitanja.


Dominantna crta kod Hillary Clinton u 90-minutnoj raspravi bilo je nastojanje da se predstavi kao borac, što je riječ koju je ponovila pet, šest puta, dok se Obama trudio da djeluje predsjednički, odgovarajući mirno na napade i na provokativna pitanja voditelja.

Vezani članci Američki nosač aviona USS George Washington Misteriozne smrti na američkom nosaču aviona: U tjedan dana pronađena tijela troje mornara Izdavanje vize, ilustracija Hrvati imaju privilegiran ulazak u SAD: Samo tri europske zemlje dio su takvog programa

Politički analitičari su ocijenili da ni jedan od kandidata nije
ostvario odlučujuću prednost i da rasprava neće bitnije utjecati na proces predizbora.

U 20. TV raspravu od početka kampanje, Obama je ušao kao vodeći u utrci, nakon 11 uzastopnih pobjeda na predizborima i s uvjerljivom prednošću od 15-ak posto na nacionalnoj razini u više najnovijih anketa.

Analitičari drže da Hillary Clinton treba nadmoćne pobjede u Ohiu i Teksasu kako bi ostala u utrci za predsjedničku nominaciju, za što ima slabe izglede.

Optužbe za vođenje negativne kampanje i podmetanja, koje posljednjih dana dominiraju na njihovim skupovima, prenijele su se i u raspravu održanu na Sveučilištu Ohio u Clevelandu, u organizaciji TV mreže MSNBC.

"Optužbe koje je kampanja senatora Obama načinila u lecima, pismima i drugim informacijama o mome planu za zdravstvo i sporazumu o slobodnoj trgovini NAFTA-i, duboko su me uznemirile", rekla je Clinton, o svojim ranijim oštrim porukama Obami "da se treba sramiti".

Obama je uzvratio da bivša prva dama stalno netočno tvrdi kako
njegov plan "izostavlja 15 milijuna ljudi" iz univerzalnog
zdravstvenog osiguranja.

Posebno je osjetljiva bila rasprava o NAFTA-i, sporazumu o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom, kojeg se u Ohiu krivi za gubitak brojnih radnih mjesta.

Taj je sporazum sklopio bivši predsjednik SAD Bill Clinton, pa je
njegova supruga s teškoćama objašnjavala zašto misli da ga treba popravljati, dok je Obama najavio da će tražiti pregovore o radnim i ekološkim odredbama sporazuma, uz prijetnju povlačenja SAD-a.

Kod rasprave o ratu u Iraku, Obama je naglasio kako je riječ o
"najkrupnijoj strateškoj nepromišljenosti u povijesti SAD", kojoj se on od početka protivio, dok je Clinton u Senatu 2002. glasovala za rat. Odgovarajući na pitanje voditelja koji bi svoj potez promijenila, Cliton je prvi puta od početka kampanje neizravno priznala da je to bila greška, rekavši da bi promijenila to svoje glasovanje za rat u Iraku.

Na pitanje bi li odmah povukli američku vojsku iz Iraka, ako to
zatraži vlada u Bagdadu, oboje kandidata odgovorilo je potvrdno. Kada ih je voditelj pitao bi li vratili američku vojsku, ako Irak postane utočište Al Qaide, Clinton je to ocijenila previše hipotetičnim, dok je Obama kazao kako bi štitio interese SAD.

Odgovarajući na pitanje što bi učinio ako idući predsjednik Rusije, Dmitrij Medvedev, odluči s vojskom pomoći Srbiji da vrati Kosovo, Obama je odgovorio da bi to bilo "neprihatljivo", no da SAD to ne bi trebao sam rješavati jer je i međunarodna zajednica priznala Kosovo, te bi to pitanje SAD rješavao zajedno s Europskom unijom i NATO-om.

"SAD je priznao Kosovo kao neovisnu državu, zajedno s Velikom
Britanijom i drugim zemljama iz regije, što nosi određene obveze da ono ne bude izloženo invaziji", rekao je Obama.

Obama je također morao odgovarati na pitanje o podršci koji mu je dao sporni vođa Nacije Islama, Louis Farrkhan, poznat po antisemitizmu, rekavši da tu podršku "otkazuje". Kasnije, kad mu je kritike u tom pitanju uputila Clinton, kazao je da tu podršku i "odbacuje", ističući da oduvijek kritizira Farrakhana.

Hillary Clinton nije odgovorila zašto ona i suprug Bill ne žele
objaviti podatke o povratu poreza za prošlu godinu, rekavši da će to učiniti ako dobije nominaciju, a možda i prije.

Suočen sa svojom potpisanom suglasnošću da se kampanja za predsjedničke izbore vodi uz javno financiranje, što se posljednjih dana trudio izbjeći, Obama je najavio da će, ako dobije nominaciju, "to dogovoriti s Johnom McCaineom".

Analitičari su to ocijenili najslabijim potezom večeri, uz
predviđanje da mu stratezi republikanaca neće priuštiti takvo
"dogovaranje".

Ankete NYT/CBS, USA Today/Gallup i druge u utorak su pokazale da Obama u ogledu s republikanskim kandidatom McCainom pobjeđuje s 50 prema 43 posto glasova, dok su Clinton i McCain izjednačeni.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju