Tužitelji Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju traže doživotni zatvor za Radovana Karadžića. I danas se nastavlja iznošenja završnih riječi tužiteljstva.


16:41 Suđenje se nastavlja u srijedu u 9 sati.

Vezani članci Slika nije dostupna Završna faza suđenja Mladiću: "Kad god dođem u Sarajevo, ja nekog ubijem usput" Slika nije dostupna NACIONALIZAM, NEMORAL I KULTURA LAŽI Od poricanja žrtava do veličanja ratnih zločina

16:40 Časni sude pravda za sve ove žrtve zahtjeva ništa manje od doživotne kazne zatvora. Ovim su završeni argumenti tužilaštva, rekao je na kraju današnjeg suđenja tužilac Alan Tiger.

16:34 Karadžić je odabarao stanovništvo za istrebljenje. Potčinjeni su dječacima i muškarcima oduzeli dokumente i nakon toga ih smišljeno pobili i to samo na osnovu identiteta. Ženama i djeci koje su bile razvojene od sinova, muževa očeva i braće životi su time razoreni, rekla je tužiteljica. 

Muškarci koji su preživjeli – njihov strah dok su čekali da umru ne možemo ni zamisliti, rekla je tužiteljica i zatim citirala jednog od preživjelih: 'Molio sam da i mene ubiju jer me strašno boljelo, ali nisam se usudio da ih pozovem. Samo sam mislio da mi majka nikad neće znati gdje sam dok sam mislio da ću radije umrijeti'.

Citirala je i svjedokinju Mirsadu Malagić koja je pričala o padu Srebrenice kada su 'srpski vojnici zauzeti tzv. zaštićenu zonu i izbrisali s lica zemlje tri generacije muškaraca na naokrutniji način'

Nju su pitali što misli da se dogodilo njezinom mužu i sinovima. Zamislila je svog sina 14-godišnjaka, mislila je o njegovim malim rukama kako beru jagode, čitaju knjige, idu u školu, rečeno je na sudu.

Časni sude, on je odgovoran za genocid, zaključila je tužiteljica.

16:29 Karadžić tvrdi da nema dokaza da su bosanski Srbi deportirali civilni stanovništvo iz enklave. Ali to je netočna tvrdnja. 13. srpnja stari i nemoćni koji su ostali u Srebrenici bili su prisiljeni da odu. 17. srpnja dvije žene koje su se vratile iz Kladnja jer su se 'odbile predati i počele bježati' ubijene su. Nakon toga Karadžić kaže da bosanski Srbi nisu prisilili ljude da uđu u autobuse. Časni sude, cijeli proces transporta proveden je pod kontrolom bosanskih Srba. Civilno stanovništvo nalazilo se pod stalnom prijetnjom i stalno je bilo zastrašivano, rekla je tužiteljica.

Žene, djeca i starci prisilno su razdvojeni od svojih muškaraca i dječaka, rekla je tužiteljica. Postoji dovoljno dokaza na temelju kojih morate proglasiti Karadžića krivim, smatra tužiteljica.

16:24 Časni sude masovni egzodus u Potočarima nije bio rezultat dobrovoljnog zahtjeva stanovništva. Nisu napustili Potočare nakon što im je dopušteno da se slobodno izjasne, rekla je tužiteljica. Uklanjanje bosanskih muslimana bilo je planirano i organizirano, rekla je.

16:21 Karadžić kaže da je njegovo naređenje o napadu na Srebrenicu bilo zakonito. Časni sude optužba je uvijek tvrdila da srebrenička enklava nikad nije bila propisno demilitarizirana. Nasumični napad na Srebrenicu imao je za cilj teroriziranje civilnog stanovništva, usađivanje straha koji će ih natjerati da pobjegnu što se i dogodilo, čulo se na sudu.

16:09 Njegova namjera u odnosu na muškarce nije bila da se isele nego da se ubiju, rekla je tužiteljica.

16:05 Karadžićeva sugestija da se žrtve iz skladišta Kravica treba isključiti iz ukupne brojke nema nikakvu osnovu, tvrdi tužiteljica.
Pozabavila se i ukupnim dokazima na osnovu kojih se zaključuje o 7000 pogubljenih.

16:16 Sada ću se osvrnuti na preostale Karadžićeve argumente u vezi s prisilnim preseljenjem i deportacijom. Karadžić kaže da nije namjeravao prisilno preseliti stanovništvo. Kaže i da je poduzeo značajne korake da osigura da civili ostanu u Srebrenici i da budu sigurni. Časni sude, ove tvrdnje su lažne. To je bio dugoročni cilj i namjera Karadžića da se prisilno preseli stanovništvo bosanskih muslimana iz Srebrenice. Njegove akcije su dokaz namjere, rekla je tužiteljica.

16:03 Nekoliko riječi o broju zarobljenih muslimana – dokazi pokazuju da je nakon pada Srebrenice zarobljeno više od 7000 ljudi, svi su oni pogubljeni. Oko 6000 predalo se ili su zarobljeni u koloni 13. srpnja, rekla je tužiteljica.

Na kraju pored onih koji su zarobljeni 13. srpnja, još stotine su zarobljene i pogubljenje u operaciji čišćenja sljedećih dana. Konačno demografski dokazi – oni pokazuju da je od travnja 2012. 7905 ljudi prijavljeno kao nestali. Od tih pojedinaca najmanje 5850 su oni za koje se zna da su žrtve streljanja na osnovu DNK profila. Od preostalih mnogi su vjerojatno bili žrtve pogubljenja. To uključuje muškarce čiji su ostaci pronađeni na površini i one čije ostatke tek treba pronaći, rekla je tužiteljica.

15:57 Vraćamo se na Karadžićevev drugi glavni argument. Teza optužbe je da je više od 7000 muslimama pogubljeno i sveokupni korpus dokaza dokazuje to. Oslanjamo se na DNK dokaze, dokaze o broju zarobljenih i demografske dokaze o broju ljudi koji su nestali nakon pada Srebrenice. Broj žrtava je najmanje 5850, ali ta brojka ne obuhvaća nikakve posmrtne ostatke pronađene na površini zemlje, nego samo broj poznatih žrtava poguljenja unutar grobnica. Ali to nije konačna brojka, povećavat će se jer će više tijela biti identificirano u nadolazećim godinama, rekla je u nakon pauze tužiteljica.

15:29 - Cijeli niz dokaza upućuje na to, naglašava tužiteljstvo, da su pogubljeni civili koji nisu bili uključeni u borbu.

15:24 - Tužiteljica je ispričala potresno svjedočenje jedne od žena kojoj su pred očima uzeli 14-godišnjeg sina prilikom razdvajanja muškaraca od žena. 'To pokazuje da nije bilo određenog postupka u razdvajanju muškaraca od žena', rekla je tužiteljica.

15:21 - Žrtva Sinanović je na popisu kojeg spominje obrana. 13.7. ispitivao ga je Zlatan Čelanović te ustanovio da nema nikakvih osnova da ga se drži u pritvoru. Ali Sinanovića nisu pustili, umjesto toga zatočen je u Bratuncu, poslan u Zvornik, uspio pobjeći od strijeljana preko Drine, tamo je ponovno zarobljen i pogubljen.

15:17 - Kardžić se oslanja na svjedočenje dvoje preživjelih. Jedan je posvjedočio da su mu osobni dokumenti oduzeti u Bratuncu, a drugom nisu oduzeti, ali on je rekao da ih je ostavio kod kuće.

15:15 - Mladi dječaci odvojeni su od svojih obitelji, osobni dokumenti su uništeni, djeca od svega 12 godina bila su prisiljena puškama da ostave svoje identifikacijske dokumente koji su potom spaljeni. 'To je bio indikator da će se dogoditi nešto loše', rekao je svjedok.

15:10 - Tužiteljstvo se osvrnulo na organizirana ubojstva na rijeci Jadar. Obrana tvrdi da se ne može osuditi ili utvrditi činjenice o pogubljenjima na rijeci Jadar u srpnju 1995., ali tužiteljstvo kaže da se pozabavilo tim ubojstvima te da su ona bila analogna još nekim ubojstvima. Počinitelji su bili snage bosanskih Srba, a žrtve bosanski Muslimani.

15:02 - Ako je Karadžić bio nevin, zašto nije naredio istragu, zašto nije pokrenuo alarm o toem gdje su enstali muškarci i dječaci iz Srebrenice.

14:59 - Karadžić tvrdi da pisani izvještaji koji su dolazili do njega nisu spominjali pogubljenja u Srebrenici. Oni koji su to po svjedočili u njegovu korist su bili zagovaratelji genocida i lažljivci, kaže tužiteljica.

14:44 - Prikazana je snimka intervjua Karadžića na CNN-u u kojem govori o 15.000 nestalih iz Srebrenice. 'Mnogi od njih ušli su već na muslimanske linije. Prolaze kroz naš teritorij, neki su još u šumama. Neki od njih su borci, ali smo ih pustili', odgovorio je Karadžić tada novinaru.

14:39 - Nakon što su ukrcani u konvoj, žrtve su upućene prema odredištima na lokalitetima pogubljenja. Tijekom planiranja i provođenja pogubljenja, žrtve se nazivalo 'paketima'.

14:27 - Njegova genocidna namjera može se vidjeti iz njegovih riječi i odobrenja akcija njegovih podređenih u svakom značajnom trenutku. Karadžić je upravljao srebreničkim operacijama. Naredio je da se muškarci premjeste iz Bratunca u Zvornik gdje su kriomice ubijeni. 12. srpnja u u Potočarima počelo je razdvajanje muškaraca od obitelji.

14:24 - Tužiteljstvo nastavlja optužbama za Srebrenicu, kazavši kako Karadžić snosi krivičnu odgovornost za ubojstva više od 7.000 bosanskih muškaraca i dječaka, kao i za teške ozlijede koje su nanese tisućama muškaraca i dječaka te snosi krivičnu odgovornost za genocid.

On i Mladić uspostavljali su strukture za uništenje Muslimana u Srebrenici. Mnogi su pogubljeni po kratkom postupku, drugi su prisilno uklonjeni iz Srebreničke enklave u dva dana. Operacije su bile smišljene i dobro organizirane.

Karadžić je tijekom suđenja pokušao umanjiti ovlasti koje je imao u srpnju 1995. godine.

Bio je predsjednik i vrhovni zapovjednik oružnih snaga, nadgledao operacije, upravljao i autorizirao svaki značajni korak na tom putu. imao je ovlast nad svakom državnom institucijom koja je sudjelovala u ubojstvima i prisilnim premještanjima.

Pobrinuo se da nitko nikada, dok je on bio na vlasti, ne provodi istragu od tim zločinima. Obrana mu je da ništa nije znao, pa ništa nije ni namjeravao.

13:05 - Tužiteljstvo opovrgava vještakinju Subotić koja je tijekom svjedočenja za obranu, jednu teoriju zavjere mijenjala drugom teorijom zavjere. Na primjer, rekla je kako na fotografiji nastaloj nakon eksplozije na Maraklama, ispod jednog tijela nema dovoljno krvi, odnosno da količina krvi koja se vidi na slici ne odgovara rani koja se vidi na fotografiji.

12:59 - Tužiteljica govori o napadu iz 22. prosinca 1994. godine kada je artiljerijska granata pogodila tržnicu na baščaršiji. Obrana tvrdi da su taj napad izveli bosanski Muslimani, a ne Srbi, što tužiteljstvo opovrgava. Granate su ispaljene iz topa B1 sa područja Trebevića, ustvrđeno je prijašnjim dokazima.

Ne postoje uvjerljivi dokazi koji bi ukazivali na odgovornost Armije BiH za ovaj napad, kaže tužiteljica.

12:50 - Tužiteljica iznosi analize pod kojim je kutom i s koje strane pao jedan od snimljenih projektila koji je pao na području Sarajeva.

12:44 - Teorija obrane počiva na nepouzdanoj analizi i pretpostavlja malu mogućnost da je Armija BiH išla u suicidalnu misiju pucanja po vlastitom narodu i da ih pri tom to još nitko nije primijetio, rekla je tužiteljica osvrćući se na izjave obrane da su brojne anpade na Muslimane izvršili upravo pripadnici Armije BiH.

12:27 - Prema obrani, Armija BiH stalno je naočigled svih pucala po svom narodu, a to je proturječno dokazima, forenzičnim analizama, izjavama očevidaca... To su neodržive izjave obrane i pokušava se umanjiti snaga dokaza da je SRK sudjelovao u ovim napadima, kaže tužiteljica.

12:21 - Nakon pauze, tužiteljica je nastavila govoriti o incidentima snajperskog djelovanja na takozvanoj 'snajperskoj aleji', koji pokazuju namjerne napade snajperista na civile.

Navela je primjer pucanja na tramvaj koji se kretao iz pravca istoka prema zapadu, južno od rijeke Miljacke sa položaja SRK. Na priloženoj fotografiji označene su moguće točke iz kojih je pucano na tramvaj.

Bez obzira na to što nije ustvrđeno iz koje točno od označenih točaka je pucano prema tramvaju, sve označene točke dolazile su s položaja SRK, kaže tužiteljica.

11:47 - Tužiteljstvo pobija svjedoka obrane, vještaka koji je analizirao s kojih su položaja mogli biti gađani pojedini civili žrtve.

11:36 - Tužiteljica je osporila i argument obrane o zaključcima vještaka koji je posvjedočio o snajperskim hicima sarajevsko romanijskog korupsa. Naveden je primjer trogodišnje djevojčice Anise Pite, koja je ranjena ispred svoje kuće. Vještaci su ustvrđivali je li ranjena u razmjeni vatre ili je pogođena snajperskim hicem s Baba Stijena koja je bila utvrđen položaj SRK-a.

11:28 - Dokazi pokazuju da bosanske vlasti nisu mogle biti odgovorne za pucanje na vlastite civile na bilo kakav regularan način Tvrdnja obrane da bi bosanske vlasti mogle biti odgovorne zasnovana je na izoliranim slučajevima.

11:24 - Tužiteljica Gustavson pobila je i argument obrane da su pojedine navodno objavljene snimke napada SRK na bosanske Muslimane, zapravo inscenirane. 'Bilo bi nemoguće jednu takvu zavjeru održati u tajnosti. Da je bilo koji dio ove kampanje izvela Armija BiH svijet bi do sada to doznao', kaže tužiteljica.

11:17 - Nije bilo suzdržanosti kada su se ispaljivale granate na naseljena područja, a svrha toga bila je širenje terora, rekla je tužiteljica pokazavši fotografiju tržnice Markale nakon granatiranja u kojem je poginulo 68, a ranjene 144 osobe.

11:07 - Formulacija ovog naređenja pokazuje da je pucanje po civilima dopušteno sve dok se poštuju naredbe Mladića, odnosno da se smije pucati po civilima oružjem manjeg kalibra.

11:03 - Tužiteljstvo odbacuje i tvrdnju da se zapovjednicima ponavlja da civili ne mogu biti meta, citirajući naredbu u kojoj se ne navodi da cvili ne mogu biti meta.

10:58 - Odgovaranje na vatru Armije BiH ilustrira nivo neproporcijalnosti u ciljanju civilnih objekati. Većina vatre SRK u Sarajevu ciljala je civile i nije bila odgovor na vatru, kaže tužiteljica.

10:50 - Verzija obrane o navodno zakonitoj vojnoj kampanji protkana je kontradikcijama i neodrživim tvrdnjama, tvrdi tužiteljica Gustavson, po povratku u sudnicu nakon kratke pauze.

10:27 - Tijekom tri i pol stravične godine sarajevski civili bili su njegovoj milosti, dodaje tužiteljica Gustavson.

10:25 - 'Karadžić je znao da pijani vojnici besmisleno ispaljuju granate na Sarajevo. To je poznato po tome što se žalio na te incidente, govoreći da se na taj način tratila skupa municija i da zbog toga ima mnogo problema. Ali, takvo ponašanje trajalo je u kontinuitetu tri godine', ističe tužiteljstvo.

10:21 - Tužitelji su priložili niz dokumenata koje su bile Karadžićeve naredbe za vojno djelovanje na Sarajevo. Iz njih je vidljivo da je on mogao povećavati i smanjivati razinu terora kojima je kažnjavao armiju BiH za akcije na drugim područjima.

10:19 - Kada je Karadžić bio stjeran uza zid i kada mu je prijetila intervencija stranih snaga, nije tvrdio da nema utjecaj na vosku, nisu mu smetali slaba komunikacija niti slabi putovi. To dokazuje da je mogao prekinuti kampanju terora i patnje stanovništva. Ali on je to samo privremeno smirio kako bi izbjegao zračne napade. Nastavio je nadgledati kampanju terora sljedeće dvije godine uključujući i vrijeme kada su srpske snage pojačale napade na Sarajevo. On je mogao odrediti nivo terora koji se primjenjivao.

10:10 - Napadi na Sarajevo su bili rutina i bili su prihvaćeni u svako dijelu komandnog lanca, kaže tužiteljica.

10:09 - Iako je Karadžić optužio UNPROFOR da je krijumčario oružje za bosanske Muslimane, svjedoci iz UNPROFORA, to negiraju. Pa tužiteljstvo traži da se i taj njegov argument odbaci.

10:04 - Tužiteljica je pozvala sud da odbaci argumente obrane da Karadžić nije bio izvješten o problemima na koja su mu upućivali međunarodni izvjestitelji. 'Njegovi odgovori su neiskrene prirode', rekla je tužiteljica.

Kada su ga međunarodni izvjestitelji zatražili da zaustavi granatiranje Sarajeva, Karadžić je prvo rekao da nije u poziciji da zaustavi granatiranje i da je za to zadužen Mladić. Ali dokazi pokazuju da je Karadžić podržao Mladićev prijedlog da nastavi s granatiranjem.

9:57 - Tužiteljica Gustavson podsjetila je na svjedočenje u kojem su stanovnici Sarajeva tvrdili da nigdje nije bilo sigurno. Nije bilo sigurno hodati ulicom, nije bilo sigurno voziti se tramvajem, nije bilo sigurno u zgradi. A na sudu su prikazane i snimke ljudi koji pretrčavaju križanja, jer je uvijek je postojala opasnost da će biti upucani.

9:48 - Tužitelj Alan Tieger odgovara na pitanje suca i pojašnjava pojedine dokaze koje je priložio tijekom suđenja i koje je spomenuo tijekom završnih riječi.

Na primjer, Tiger je rekao da iako je optuženi svojevoljno pristao povući se iz javnog života to bi mogla biti minimalna olakšavajuća okolnost. Njegovo povlačenje uključivalo je i uvijete koji su se svodili na to da bi bio imun na krivično gonjenje. To uvjerenje potkopava bilo kakav olakšavajući element, rekao je Tiger.

9:30 - 'Radovan Karadžić bio je 'pokretačka snaga' genocidne kampanje 90-ih kako bi se Bosna i Hercegovina riješila nesrpskog stanovništva', rekli su u ponedjeljak tijekom iznošenja završnih riječi, tužitelji Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY).

Na suđenju bivšem političkom vođi bosanskih Srba, zatražili su maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za jednog od vodećih političkih figura tijekom rata u BiH od 1992.-95. u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi.

Karadžić je bio vođa Republike Srpske, samozvane države etničkih Srba na silu stvorene u multietničkoj Bosni i Hercegovini, a tužiteljstvo tvrdi da je tijekom trogodišnjega rata koji je odnio stotinu tisuća života predvodio protjerivanje etničkih Hrvata i Bošnjaka.

Karadžić sve potpuno mirno sluša...

'Pod Karadžićevim zapovijedanjem i nadzorom njegovi su podređeni sa suradnicima protjerali, ubili, mučili i na druge načine zlostavljali stotine tisuća Muslimana i Hrvata', napisali su tužitelji u dokumentu objavljenom u petak.

'Proglasi li vijeće Karadžića odgovornim za znatan dio tih zločina... doživotni zatvor jedina je prikladna osuda', dodali su u podnesku.
Karadžić se brani sam i odgovorit će u srijedu. Zatim će suci vijećati o presudi i kazni.

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici, najgori masakr u Europi od Drugoga svjetskog rata. Srpske snage u ljeto 1995. izvele su muškarce i mladiće iz Srebrenice i poubijali ih u okolnim šumama.

Terete ga i za granatiranje Sarajeva tijekom opsade što je trajala gotovo četiri godine i u kojoj je život izgubilo više od pet tisuća civila.

Optužen je 1995., neposredno poslije rata, a uhićen je 2008. Godinama je bio u bijegu i u srbijanskome glavnom gradu Beogradu prerušen radio kao new-age iscjelitelj.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju