Njemačka je u ponedjeljak poručila kako je "iznimno teško" u ovom trenutku organizirati povratak europskih džihadista zarobljenih u Siriji, kao što to traži Donald Trump. Njemački ministar vanjskih poslova poručio je da bi za to bile potrebne dodatne pravne informacije i vrijeme da ih se prikupi.
Pročitajte i ovo
"Iz Europe se na strani ISIL-a borilo oko 5000 ljudi i oni, naravno, predstavljaju pravni i sigurnosni problem za EU. Njihov odlazak tamo kriminaliziran je u brojnim zemljama EU. Ako se oni vrate u svoju matičnu zemlju unutar EU-a, onda bi, naravno, snosili i pravne posljedice. To vrijedi za ljude za koje se sigurno zna da su otišli tamo", kaže Prodan.
Kada je riječ o pravnim problemima koje spominju europski dužnosnici, Prodan pojašnjava kako se radi o tome da ima osoba koje uopće nisu registrirane da su otišle boriti se na strani terorista u Siriji.
"Europa bi morala imati točne podatke o svim tim ljudima koji su otišli tamo da bi mogla poduzeti određene korake. Sigurnosni problem njihova povratka uvijek postoji zbog činjenice da su oni vojno poraženi u Siriji pa bi svojim aktivnostima mogli stvarati probleme na području EU. U tom leži i najveća opasnost od njihova povratka", objašnjava.
Prodan dodaje kako EU želi dovoljno vremena da utvrdi tko su te osobe, kakve su bile njihove aktivnosti i što su poduzele sigurnosno-obavještajne službe država iz kojih dolaze.
Američki i europski pristup terorizmu dva su različita svijeta
''Američka i europska sigurnosna politika u tom se smislu bitno razlikuju'', naglašava Prodan. ''Dok Amerikanci djeluju po principu malja preventivnim vojnim udarima, kad je riječ o EU-u, tu se treba sastati 28 zemalja te se dogovoriti što i kako napraviti jer je problem pred njima zajednički.''
SAD s jedne strane vodi rat protiv terorizma, a EU gleda kako taj problem pravno riješiti.
"To je problem i svake zemlje EU-a pojedinačno jer bi se te osobe mogle vratiti i stvarati probleme", kaže Prodan.
EU će pokušati izbjeći povratak takvih osoba u zemlje članice ako se za njih zna, a za mnoge se zna da su se borili na strani ISIL-a, naglašava Prodan. "Ako SAD razmjeni podatke s Europom, onda će se znati o kome se točno radi, a one koji se odluče vratiti u svoje matične zemlje čeka kazneni progon", ponavlja Prodan.
S druge strane, EU ulaže brojne napore u pravno gonjenje takvih osoba i brojka takvih pravnih slučajeva iz godine u godinu raste, kaže Prodan. "Naravno da treba dovoljno vremena da se sve to skupa obradi, da se vidi o kome je sve riječ i što se protiv tih osoba može poduzeti. Zato Europska unija traži više vremena da bi bila sigurna da je identificirala te ljude", pojašnjava.
Što ako...?
Ipak, ako Trump zaključi da je dosta čekanja i odluči pustiti zarobljene džihadiste na slobodu, Prodan smatra da ti isti teroristi neće baš osjetiti pretjeran poriv vraćati se u matične zemlje jer znaju da ih tamo čeka kazneni progon i zatvor.
"U tom slučaju svaka europska država ima svoje mehanizme, s jedne strane Schengen, a s druge strane nacionalne obavještajne službe zemalja koje nisu u sustavu Schengena. Ti ljudi ne bi baš tako neopaženo prošli. Dosta sigurnosnih stvari se tu odvija iza kulisa i situacija se preventivno prati. Nisu to izbjeglice i kampovi koji se nalaze na granici pa će sad opet nahrupiti", ističe Prodan.
"S druge strane, očekuje ih kazneni progon u zemljama u koje dolaze dolaze, pa neće oni baš samo tako doći kući. Obavještajne službe svih zemalja članica EU-a razmjenjivat će podatke o svim tim ljudima i tu se neće dogoditi nikakav poseban sigurnosni problem, odnosno da će ti džihadisti sad kao podivljale ovce prijeći granicu i postavljati mine", smatra on.
"Neće se džihadisti rado vraćati, jer u matičnim zemljama čeka ih kanalizacija, zatvor i progon", ponavlja Prodan.
Za kraj ističe kako je svaka sigurnosno-obavještajna služba zemalja članica EU-a spremna na spomenuti rizik, pa tako i Hrvatska.
"Hrvatska tu sve drži pod apsolutnom kontrolom", kaže Prodan.
