Otkako je 2024. smijenjen s čela ukrajinske vojske i imenovan veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Valerij Zalužni u javnosti se sve češće spominje kao najozbiljniji politički suparnik predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zalužni (52) odbija govoriti o vlastitim političkim ambicijama, ističući da ne želi ugroziti nacionalno jedinstvo dok rat s Rusijom ulazi u četvrtu godinu. Ipak, u razgovoru za Associated Press prvi je put javno progovorio o dubokom razlazu sa Zelenskim, što mnogi tumače kao moguću naznaku da bi se, nakon završetka rata, mogao kandidirati za predsjednika.
Prema njegovim riječima, napetosti su se pojavile ubrzo nakon početka ruske invazije u veljači 2022., a razlike u stavovima o načinu obrane zemlje često su dovodile do sukoba. Odnosi su dodatno eskalirali kasnije te godine, kada su deseci pripadnika ukrajinske domaće obavještajne službe upali u njegov ured.
Zalužni tvrdi da je riječ o pokušaju zastrašivanja, koji je u trenutku kada je jedinstvo zemlje bilo ključno, prijetio razotkrivanjem njihova suparništva.
Govorio je i o ofenzivi iz 2023. godine. Rekao je da plan ambiciozne protuofenzive iz 2023. godine nije doživio uspjeh jer nije proveden na način kako je zamišljeno. Riječ je o operaciji koju je, u suradnji s NATO partnerima, osobno pripremao, a koja je na kraju ostvarila znatno skromnije rezultate od očekivanih. Kao ključni problem naveo je izostanak političke odluke o osiguravanju potrebnih resursa, prozvavši pritom predsjednika Volodimira Zelenskog i dio državnog vrha.
Prema njegovim riječima, prvotni plan predviđao je koncentriranje snaga u snažan udarni pravac radi oslobađanja dijela Zaporiške oblasti, uključujući područje oko nuklearne elektrane Zaporižja, a potom prodor prema Azovskom moru. Takav bi manevar presjekao kopneni koridor kojim Rusija opskrbljuje okupirani Krim.
Zalužni tvrdi da je za uspjeh bila nužna snažna koncentracija postrojbi i element iznenađenja, no umjesto toga snage su raspoređene duž široke linije fronte, čime je, kako smatra, oslabljen glavni udar.
Ukrajinska pravda prenosi njegove ocjene da je time propuštena prilika za odlučujući proboj.
Agencija AP navela je da su dvojica zapadnih obrambenih dužnosnika, pod uvjetom anonimnosti, potvrdila kako je tijekom operacije došlo do odstupanja od izvorno zacrtanog plana.
U autorskom tekstu objavljenom u rujnu 2025. na portalu Dzerkalo Tižnja, Zalužni je dodatno pojasnio da je protuofenziva zastala zbog manjka ljudstva i sredstava potrebnih za postizanje nadmoći na ključnom sektoru te za održavanje pokretnih pričuva.
Ocijenio je i da su se borbe još od jeseni 2022. pretvorile u iscrpljujući pozicijski rat, u kojem su obje strane zapale u svojevrsnu pat-poziciju. Kao primjer operacije koja nije polučila očekivane rezultate naveo je upad u rusku Kursku oblast, za koji smatra da nije donio operativni pomak.
S druge strane, Zelenski je 2024. izjavio da su planovi za protuofenzivu bili poznati Moskvi i prije njezina početka, sugerirajući da je došlo do curenja informacija.
U međuvremenu ne jenjavaju špekulacije o mogućem političkom angažmanu Zalužnog. Dugotrajno popularan među građanima, često se spominje kao potencijalni protukandidat Zelenskom na idućim predsjedničkim izborima.
Zelenski je prije dvije godine razriješio Zalužnog dužnosti i imenovao ga veleposlanikom u Londonu. Od tada se bivši zapovjednik uglavnom suzdržavao od javnih komentara o unutarnjopolitičkim pitanjima u Ukrajini.
