Tisuće građana DDR-a špijunirale za zapadnu tajnu službu

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli povjesničari Matthias Uhl i Armin Wagner, a koje će u cjelosti biti objavljeno krajem tjedna, njemačka Savezna obavještajna služba (BND) između 1949. i 1989. angažirala je građane DDR-a koji su joj omogućili da sazna za planove gradnje Berlinskog zida te druge informacije, prvenstveno o sovjetskoj vojsci.

tri vijesti o kojima se priča teška nesreća Užas u Slavoniji: Auto s trojicom tinejdžera sletio s ceste, poginuo 18-godišnjak majka dvoje djece Vera Pitulić pronađena je mrtva u Dallasu: Jedan detalj otkrio je mogućeg ubojicu uočio ih radar Drama na nebu! Europska zemlja dignula borbene avione: Oborili smo dron!

Rezultati istraživanja zasnivaju se u najvećoj mjeri na kartoteci o DDR-u koja je od 2002. dostupna u njemačkom Saveznom arhivu u Koblenzu.

U kartoteci se mogu pronaći podaci da je već 1955. više od 4.000 građana DDR-a radilo za BND. Oni su uglavnom promatrali sovjetske vojarne, informirali o njihovu položaju i kretanjima postrojbi.

"Do podizanja Berlinskog zida BND je na relativno lagan način mogao vrbovati suradnike u istočnoj Njemačkoj", izjavio je Uhl.

Za vrbovanje suradnika na istoku, obavještajna služba Savezne Republike Njemačke iskoristila je podatke iz vremena Wehrmachta, kao obiteljske i prijateljske veze.

Broj suradnika popeo se do pada Berlinskog zida na oko 10.000 suradnika u DDR-u, koji su uz tisuće posjetitelja iz zapadne Njemačke skupljale informacije o DDR-u.

Za informacije, koje su u najvećem broju slučajeva imale samo "općeniti karakter", suradnici su dobivali honorar u visini od 50 do nekoliko tisuća zapadnonjemačkih maraka.

Neki su pristali na suradnju jer su bili ucijenjeni, dok su neki
surađivali jer su se na taj način željeli boriti protiv komunizma.

Jezgru suradničke mreže činilo je samo nekoliko stotina suradnika. Suradnja većine ostalih bila je "kratkog vijeka i trajala je ne dulje od pola godine", izjavio je Uhl za "Berliner Zeitung".

Nakon 1961. suradnja je postala teža i opasnija. Istočnonjemačka tajna služba razvijala je vlastitu mrežu suradnika, ciljano lansirala pogrešne informacije te hvatala i kažnjavala zapadne agente.