Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na naslovnici najnovijeg broja francuskog satiričkog tjednika Charlie Hebdo, koji će izići u srijedu, objavljena je karikatura u vezi s terorističkim napadima u Bruxellesu, a koja se, najblaže rečeno, neće svidjeti svima.


Naslovnica je objavljena na facebook stranici Charlie Hebdoa. Na njoj se vidi svjetski poznati belgijski pop-pjevač Stromae kako pjeva svoj poznati hit 'Papa ou t'es?' (tata, gdje si). Oko njegove glave vide se rastrgani dijelovi tijela koji govore 'ovdje, ovdje, ovdje također'.

U siječnju prošle godine, maskirani teroristi upali su u redakciju Charlie Hebdoa i pobili 12 osoba, članova redakcije te dvojicu policajaca. Na njih je izvršen i bombaški napad nakon što su 2011. godine objavili karikaturu prororoka Muhameda.

Na twitteru su već počele reakcije na na najnoviju naslovnicu Charlie Hebdoa i tu dosta njih izražava se šokiranost.

U jednoj poruci se kaže: "kako s humorom reagirati na naslovnicu Charlie Hebdoa o atentatima u Belgiji? - Ne možemo im čak ni pucati u glavu, to je već učinjeno".

Belgija: Propituje se učinkovitost istraga

Tjedan dana nakon dvaju terorističkih napada u bruxelleskoj zračnoj luci Zaventem i postaji podzemne željeznice Maelbeek u kojima je poginulo 35 ljudi, a 340 ranjeno, počinje se propitivati način na koji belgijske vlasti provode istrage i njihov odnos prema terorističkim prijetnjama.

U dosadašnjoj istrazi identificirana su trojica bombaša samoubojica - Ibrahim el-Bakraoui i Najim Laachraoui koji su se raznijeli u zračnoj luci te Ibrahimov brat Khalid el-Bakraoui, koji je aktivirao eksploziv u metrou.

Potraga za trećom osobom, koja se vidi na snimci nadzornih kamera u zračnoj luci kako gura kolica za prtljagu pored Ibrahima el-Bakraouija i Najima Laachraouija, još nije dala rezultata. Također nema rezultata ni u potrazi za osobom snimljenom zajedno s Khalidom el-Bakraouijem u postaji Maelbeek.

Policija je proteklih dana provele nekoliko desetaka pretresa u Bruxellesu i drugim mjestima u Belgiji i nakratko se mislilo da je među uhićenima i treća osoba sa snimke iz zračne luke, muškarac u svijetloj jakni i tamnim šeširom na glavi.

Ne zna se tko je treći napadač

Faycal Cheffou je uhićen u prošli četvrtak u središtu Bruxellesa. Taksist koji je dovezao trojicu terorista u zračnu luku vjerovao je da je u njemu prepoznao "muškarca sa šeširom", ali se ubrzo pokazalo da za to nema dokaza.

Ni nakon tri dana u pritvoru nije bilo službene potvrde da je Faycal Cheffou osoba koja je u zračnoj luci ostavila na kolicima torbu s eksplozivom i pobjegla s mjesta prije napada. U ponedjeljak prije podne policija je objavila video snimku iz zračne luke pozivajući sve koji bi mogli prepoznati tu osobe da se jave, iz čega je bilo jasno da Cheffou nije taj kojeg traže.

Njegov odvjetnik Olivier Martins izjavio je u utorak belgijskim medijima da je Cheffou imao uvjerljiv alibi da u vrijeme napada nije bio u zračnoj luci nego kod kuće. To je dokazao uz pomoć telefonskih poziva koje je obavio toga jutra. Osim toga, osoba u svijetloj jakni i tamnom šeširu približno je iste visine kao i Ibrahim el-Bakraoui, koji su na snimci jedan podred drugoga, a el-Bakraoui je bio izrazito visok, dok je Cheffou visok samo 166 centimetara.

U utorak su njemački list Die Welt i američka tv postaja CNN su objavili da je Alžirac Mohamed Belkaid, kojeg je policija ubila 15. ožujka kada je na nju otvorena vatra iz jednog stana u bruxelleskoj općini Forest, "vjerojatno" šef terorističke skupine koja stoji iza napada u Bruxelles i u Parizu, 13. studenoga prošle godine, dok mu belgijsko tužiteljstvo do sada nije pridavalo takvu ulogu.

Policija je pored njegova tijela u stanu u Forestu pronašla kalašnjikov i zastavu Islamske države. U tom su stanu pronađeni i otisci prstiju Salaha Abdeslama, jedinog preživjelog iz napada na Pariz, koji je uhićen tri dana kasnije, 18. ožujka u Molenbeeku.

'Strani borci'

U rujnu prošle godine Salah Abdeslam s unajmljenim mercedesom otišao je u Budimpeštu po Mohameda Belkaida i Najima Lachraouija. Abdeslam je nakon uhićenja rekao istražiteljima da se nakon pariških napada sklonio kod Belkaida, kojeg on zove Abdel, u Schaerbeeku. "Nisam imao gdje drugdje ići, a Abdelu nije bilo drago što sam se vratio", rekao je istražiteljima Abdeslam.

Prije dolaska u Belgiju, Mohamed Belkaid je nekoliko godina živio u Švedskoj, a na temelju ženidbe sa Šveđankom dobio je privremeni boravak 2011. godine. U Švedskoj je osuđivan četiri puta, dva puta 2009. te 2011. i 2013. za krađu i krivotvorenje dokumenata. Belkaid je išao i u Siriju kao "strani borac".

Belgija ima uvjerljivo najveći broj tih boraca po glavi stanovnika koji odlaze u Siriju i koji nakon povratka postaju nastoje radikalizirati i unovačiti nove borce.

U utorak je Jamal Ikazban, vijećnik u općinskom vijeću Molenbeeka, bruxelleske općine koja došla na glas kao uporište radikalnih islamista u Belgiji, upoznao saveznu policiju sa SMS porukama koje džihadisti šalju mladima. On je na twitteru objavio jednu od tih poruka koja glasi: "Braćo, zašto se ne biste pridružili u borbi protiv Zapadnjaka. Učinite pravi izbor u životu".

Ikazban je rekao što treba učiniti kako bi se spriječila takva propaganda. "Autori tih poruka su kao dileri drogom ispred naših škola. Mora ih se maknuti s naših ulica. Oni su predatori, a naša djeca su njihove žrtve".

Francuski radio Europe 1 objavio je u utorak svjedočanstvo jednog 15-godišnjaka koji je podlegao takvoj propagadni i zamalo završio u Siriji. Kaže da ga je spasila majka koja je vrlo rano uočila znakove radikalizacije.

 

Belgijski propusti

Portal politico.eu u utorak je nabrojao 12 propusta koje su belgijske vlasti učinile u vezi s terorističkim napadima i prijetnjama koje predstavljaju terorističke skupine u zemlji.

Prvi propust je kada Belgija nije reagirala na informaciju Turske da su uhitili Ibrahima el-Bakraouija, koji se raznio u zračnoj luci. Uhićen je na tursko-sirijsko granici u ljeto prošleg godine, a Turska ga je optužila da je "strani teroristički borac" te ga protjerala u Nizozemsku 14. srpnja 2015. godine. Belgija nije reagirala na tu informaciju, što je iznenađujuće budući da je Ibrahim el-Bakraoui prekršio uvjete pod kojima je pušten iz zatvora na uvjetnu slobodu.

Turska je također uhitila i Ibrahima Abdeslama, jednog od pariških bombaša samoubojica, brat Salaha Abdeslama jer je pokušavao ući u Siriju. Ibrahim Abdeslam je saslušan po povratku u Belgiju, ali nakon toga nije praćen. Nakon pariških napada, njegova obitelj je, prema navodima medija, rekla da je on u Siriji boravio dulje razdoblje. Međutim, tužiteljstvo tvrdi da nije imalo dokaza da je on sudjelovao u aktivnostima terorističke skupine.

Kao drugi belgijski propust politico.eu navodi nedovoljan broj ljudi u sigurnosnim službama za praćenje potencijalnih terorista nakon njihova povratka iz Sirije. Ministar unutarnjih poslova Jan Jambon rekao je krajem prošlog mjeseca da se najmanje 117 belgijskih državljana, koji su otišli u Siriju, vratilo u zemlju. Prema nekim drugim procjenama taj broj je dvostruko veći. Prije pariških napada belgijske službe sigurnosti imale su samo 600 ljudi koji su trebali nadzirati oko 900 osoba, potencijalnih terorista. Prema stručnjacima, samo za kontinuirano praćenje 117 povratnika iz Sirije trebalo bi 10 do 20 agenata za svakoga od njih.

Kao treća pogreška navodi se pomalo neobičan propis da policija ne može obavljati pretrese u razdoblju od 21 sat do 9 sati ujutro. Zbog toga policija navodno nije mogla pretresti stan Salaha Abdeslama, dva dana nakon pariških napada kada se on navodno u to vrijeme tamo nalazio, ali to je kasnije demantirao savezni tužitelj.

Četvrti je propust to što je policaja u Mechelenu još u prosincu imala adresu na kojoj se krije Salaha Abdeslam i na kojoj je i pronađen 18. ožujka, ali ta informacija nije proslijeđena dalje. Policija u Mechelenu je demantirala da je imala informaciju o Abdeslamovu skrovištu, ali je priznala da je imala informaciju o njegovu rođaku Abidu Aberkanu da je po svemu sudeći radikaliziran. Abdeslam je na kraju uhićen u kući toga rođaka. U belgijskom parlamentu formirano je povjerenstvo za ispitivanje toga slučaja.

Peti propust je u tome što su istražitelji ispitivali Salaha Abdeslama od njegova uhićenja 18. ožujka do terorističkih napada 22. ožujka, samo sat vremena i to u vezi s pariškim napadima od prošle godine, a ne i o planovima za buduće napade iako su tri dana prije u Forestu otkrili detonatore, oružje i više dokaza o jačanju terorističke mreže.

Kao najozbiljnija pogreška ističe se činjenica da promet podzemnom željeznicom nije obustavljen odmah nakon napada u zračnoj luci. Zračna luka je napadnuta u 7.58 sati, a napad u metrou dogodio se u 9.11. Ministar unutarnjih poslova Jan Jambon je rekao u parlamentu da je odluka o obustavi željezničkog prometa donesena u 8.50, ali Stib, bruxellesko poduzeće za javni prijevoz, tvrdi da ta naredba nikada do njih nije stigla, ni u 8.50 ni u 9.04 kada je stupanj uzbune podignut na najvišu razinu.

Sedmi propust bio je uhićenje "krivog bombaša" Faycala Cheffoua, koji je kasnije pušten, a osmi je zbrka oko informacije jesu li braća el-Bakraoui ranije bila povezana s terorizmom. Odmah nakon napada objavljeno je da su braća Ibrahim i Khalid el-Bakraoui od ranije poznati policiji ali po kriminalu, a ne po terorizmu. Dan poslije, tužiteljstvo je objavilo priopćenje koje izravno proturječi prethodnoj informaciji. U tom priopćenju se kaže da je izdan međunarodni i europski uhidbeni nalog za Khalidom el-Bakraouijem u vezi s napadom u Parizu. On je optužen da je iznajmio stan u gradu Charleroi, 70-tak kilometara južno od Bruxellesa, koji služio kao skrovište za pariške napadače.

Deveti propust je nedovoljan broj sigurnosnih kamera u Bruxellesu i Belgiji općenito. "Ograničena pokrivenost sigurnosnim kamerama u Bruxellesu potragu za Abdeslamom je učinila težom nego što bi to bilo u Londonu ili Parizu", citira politico.eu neimenovani izvor zapadne obavještajne službe.

Deseti nedostatak loše je upravljanje državnim granicama, između ostaloga, neprovođenje temeljitih kontrola osoba i prtljage na letovima prema Alžiru, Tunisu i Turskoj te letovima iz tih zemalja u zračnoj luci Charleroi. Spominje se i slučaj kada je Salah Abdeslam dan nakon pariških napada zaustavljen u Francuskoj, ali ga je policija pustila jer ga nije bilo u bazi podataka. Belgijske vlasti poslale su podatke o njemu 15 minuta nakon toga, rekao je ministar Jambon za televiziju VTM.

Kao jedanaesti propust politico.eu navodi kompliciranu i fragmentiranu organizaciju policije u Bruxellesu, a kao dvanaesti nemar u vezi sa situacijom u Molenbeeku. Politico.eu navodi da je načelnik u Molenbeeku 20 godina bio socijalist Philippe Moureaux koji je poticao masovnu imigraciju u svojoj općini te da se za to vrijeme po tamošnjim džamijama proširilo salafističko učenje. New York Times je mjesec dana prije pariških napada objavio da su Moureauxovoj nasljednici Francoise Schepmans belgijske službe sigurnosti poslale popis od 80 islamističkih militanata koji žive u njezinoj općini. "Što sam ja trebala učiniti s njima? Nije moj posao da tragam za teroristima, to je posao savezne policije", rekla je Schepmans New York Timesu.

Nekoliko dana nakon pariških napada premijer Charles Michel obećao je oštriji pristup prema Molenbeeku. "Pokušali smo s prevencijom. Sada ćemo morati ići s represijom", rekao je. Međutim, načelnica Schepmans je 20. siječnja izjavila da Molenbeek "nije područje u kojem vlada bezakonje" i da je "sigurnost zajamčena posvuda". (Hina)