Galerija
Gotovo dvadeset godina nakon što su u američkoj vojnoj intervenciji srušeni s vlasti, talibani ponovno nadziru velik dio Afganistana. Njihovo napredovanje posljednjih dana je sve brže. Američke obavještajne službe procjenjuju kako bi glavni grad Kabul talibani mogli opkoliti za trideset i zauzeti za devedeset dana.
"Mnogi su iznenađeni u Pentagonu, Bijeloj kući i drugdje jer iako se očekivalo da talibani napreduju, brzina tog napredovanja i koliko brzo su provincijska središta padala prošli tjedan, to nije bilo očekivano. SAD nije predvidio da će se to dogoditi tako brzo. Ali istodobno, administracija ne vidi mogućnost povratka", kazao je analitičar AP-a Sagar Meghani.
SAD i Velika Britanija planiraju ponovno slanje vojnih postrojbi u Afganistan, ali samo kako bi pomogle u evakuaciji veleposlanstava u Kabulu. Glasnogovornik State departmenta u SAD-u Ned Price naglasio je kako se ne radi o napuštanju niti o evakuaciji te dodao da je riječ o "smanjenju veličine američkog civilnog traga".
No, britanski ministar obrane Ben Wallace izrazio je strah da će se al Qaida vratiti u Afganistan i prozvao bivšeg američkog predsjednika Trumpa zbog dogovora s Talibanima o povlačenju postrojbi.
"Mislim da je sporazum koji je postignut u Dohi bio trul. Službeno to govorim jer je njime zapravo talibanima koji nisu pobjeđivali rečeno da pobjeđuju i to je potkopalo afganistanske vlasti. I sada smo u ovoj situaciji da su talibani očito u naletu diljem zemlje umjesto da politički proces djeluje", nastavio je s prozivkama.
Brz i okrutan napad talibana
Niz europskih zemalja najavio je smanjenje osoblja ili čak potpuno zatvaranje veleposlanstava u Kabulu, a državljane pozvao da hitno napuste zemlju. UN-ove agencije upozoravaju da je Afganistan na rubu humanitarne katastrofe. Pred naletom talibana bježe deseci tisuća ljudi.
"Kad su Amerikanci napustili našu zemlju, počela je katastrofa. Ne krivim Amerikance, nego predsjednika Ghanija", ustvrdio je izbjeglica Zar Begum.
"Talibanski militanti su me nasilno istjerali puškom. Ubili su moje sinove i prisilno vjenčali moje snahe. Silom su uzeli tri ili četiri djevojke iz svake kuće i vjenčali ih. Morali smo otići", posvjedočio je izbjeglica Farida Khurasani.
Više europskih zemalja suspendiralo je deportacije migranata iz Afganistana. Razmjeri kaosa u Afganistanu prikazani su i u karti priloženoj uz tekst na kojoj možete vidjeti koliko su talibani napredovali.
U njihovim je rukama već više od trećine provincijskih glavnih gradova. Među njima su, drugi i treći afganistanski gradovi po veličini, Kandahar i Herat. Teritorij koji čvrsto nadzire proamerička vlada u Kabulu sve je manji. Osim glavnog grada Kabula, ključan je Mazar-i-Sharif na sjeveru.
Zapad izgubio interes, bit će više izbjeglica
U čijim je rukama velik dio zemlje je upitno. U brojnim okruzima talibani su aktivni, a sigurnosna situacija loša. A što točno zbivanja u Afganistanu znače za svijet, Europu i Hrvatsku, od profesora Roberta Mikca, stručnjaka za međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost, ali i odlikovanog časnika NATO-ove misije u Afganistanu 2005. godine doznala je novinarka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac.
Upitala je profesora jesu li talibani stvarno toliko jaki ili je stvar u nestanku interesa zapadnih zemalja.
"Zapad je odustao od Afganistana jer to sve predugo traje. Ušli smo u dvadesetu godinu rata, a pomaci su minimalni. Sva ta misija vrijedna je truda, no nije bila dobro planirana niti izvedena. Zapad je odustao od te misije i sada vidimo kakve to posljedice ostavlja iz dana u dana u toj zemlji", istaknuo je.
Pobjeda talibana, kazao je, za Afganistan bi, ako ga osvoje cijeloga ili glavni grad, značila bijeg velikog broja ljudi, povratak vrijednostima koje talibani zastupaju, regionalnu nestabilnost i potencijalno bi se sukob mogao preliti preko granica zemlje. Kazao je da to ovisi o brojnim faktorima, kao i budućnost Europe.
"Više će izbjeglica dolaziti do Europe i tu tražiti spas od sukoba. Možemo očekivati veći migrantski val, iako vjerujem da će većina izbjeglica ipak odlučiti pronaći privremeni smještaj u okolnim zemljama, a dio njih koji će ići u Europu vodit će se onim što su sve ove godine slušali od vojnika i diplomata, što im pričaju, i kako ne mogu takva prava i vrijednosti živjeti u Afganistanu, pokušat će doći do tih zemalja i živjeti te vrijednosti kako ne mogu u svojoj zemlji", istaknuo je profesor.
Nova opasnost je i povratak terorizma
Upitan hoće li to generirati nestabilnost u svijetu i hoće li se vratiti terorizam Mikac kaže kako to nije isključeno.
"Postoji opasnost od terorizma, premda kad je SAD pregovarao s talibanima dogovorili su svoje povlačenje i da Afganistan neće postati sigurna luka teroristima koji bi od tamo ordinirali diljem svijeta. No jedno je dogovor, a drugo realnost. Nažalost, postoji vjerojatnost da Afganistan opet postane slobodna luka za teroriste koji žele terorizam u regiji ili su okrenuti globalnom djelovanju", potvrdio je.
Osvrnuo se i na poziciju Pakistana u sukobu kazavši kako je riječ o zemlji nepoznanici koja je ujedno i najveća prešutna potpora talibana. Smatra da je ta zemlja u jako nezavidnoj poziciji jer je proteklih dvadeset godina sukoba dopuštala na djelovima svog teritorija da talibani imaju svoju sigurnu bazu s koje su kretali u napad na Afganistan. Mikac ističe i još jednu silu.
"Isto tako će biti interesantno vidjeti kako će Indija reagirati na ove promjene. Oni ne žele da Pakistan ojača utjecajem u Afganistanu koji bi njima bio baza za neke operacije u Indiji".
Hrvati ne bi smjeli biti u opasnosti
Profesor je otkrio odakle talibanima tolika vojna sila kojom napreduju.
"Njih brojčano ima puno manje nego Afanistanske vojske i policije, no oni su sada u naletu, zanosu, moral i entuzijazam im je veći, želja za povratkom na vlast i vraćanjem onoga što smatraju da je njihovo. A s druge strane domaće snage sigurnosti su demoralizirane, ne žele se boriti, većinom gradovi padaju bez borbe.
Pojavljuje se pragmatizam jer misle da ako se predaju ili promijene stranu će biti pošteđene njihove obitelji. To ćemo tek vidjeti kada talibani uskoro dođu pred glavni grad Kabul, hoće li se domaće snage boriti ili im prepustiti glavni grad", objasnio je Robert Mikac.
Hrvatska je godinama imala svoje trupe u Afganistanu stoga smo profesora upitali jesmo li i mi u Hrvatskoj u opasnosti.
„Trebamo biti vrlo oprezni što se tih procjena tiče. Možemo biti pozitivni, jer Hrvatska je kroz svoj angažman u Afganistanu ostavila dobar trag. Nismo se nikome zamjerili, pazili smo što radimo i to može ubuduće biti jako snažan adut Hrvatske da nas netko ne odluči ugrožavati jer im se nismo zamjerili i nastojali smo sve što radimo raditi ispravno", zaključio je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
