Tijekom 20 godina iscrpljujućeg rata u Afganistanu, Sjedinjene Države bacile su s neba čitav arsenal oružja: milijune tona streljiva, rakete, pa čak i "majku svih bombi" – najsnažniju nenuklearnu bombu na svijetu. A među tim konvencionalnim projektilima, izbačeno je i na milijarde sitnih sjemenki maka.
CIA je više od deset godina provodila tajni program s ciljem manipuliranja unosnim afganistanskim usjevima opijumskog maka — prekrivali su polja afganistanskih farmera posebno modificiranim sjemenkama koje su rađale biljke s gotovo nikakvim količinama kemikalija potrebnih za preradu u heroin.
Program koji je sad otkriven predstavlja novu stavku u dugotrajnim i neujednačenim borbama SAD-a protiv narkotika diljem svijeta. Ni 2025. nije drugačije - Trump je proglasio rat s narko-kartelima i naredio više od deset smrtonosnih napada na navodne brodove s drogom u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Osim što je rasporedio ogromnu vojsku, ovlastio je CIA za agresivne, ali povjerljive akcije protiv krijumčara i njihovih suradnika.
Dužnosnici koji su sudjelovali u ranijim "ratovima protiv droge" nisu optimistični.
U Afganistanu ranih 2000-ih, rastuća trgovina opijumom potkopavala je američke ciljeve te je pomagala u financiranju oružja i opreme Talibana. On je predstavljao i glavni izvor svjetskih zaliha heroina.
Zapadni saveznici i američke državne agencije žestoko su se sukobljavali oko strategija kojima bi se suzbila proizvodnja opijuma, dok je CIA imala vlastiti program. Prema trojici upućenih, zračni ispusti modificiranih sjemenki maka započeli su u jesen 2004. godine. Operacija je barem jednom bila prekinuta i završila je oko 2015., prenosi The Washington Post.
Koliko je poznato, sjemenke nisu bile genetski modificirane uz pomoć suvremenih tehnologija genske manipulacije, koje tada još nisu bile široko dostupne, već su bile uzgajane i selektirane tijekom vremena kako bi davale biljke s manjim količinama alkaloida potrebnih za proizvodnju heroina. Mnogi aspekti programa ostali su povjerljivi, uključujući proračun, broj letova i točne pokazatelje učinkovitosti. Program je bio toliko strogo čuvan da neki visoki dužnosnici Pentagona i State Departmenta koji su radili na afganistanskoj politici za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha i Baracka Obame nisu znali za njega ili su čuli samo glasine.
CIA je za provedbu letova i drugih operacija trebala povjerljivu pisanu ovlast, tzv. "finding", koju je odobrio Bush, rekla su dvojica bivših američkih dužnosnika. Ta je ovlast činila program zakonitim – barem u očima američke vlade.
Nitko od tadašnjih članova administracija nije odgovorio na medijske upite.
Djelotvornost programa i "rat protiv droge"
Kako se program u Afganistanu približavao kraju oko 2015., američki su dužnosnici raspravljali o primjeni iste metode na polja opijumskog maka u Meksiku, drugom velikom proizvođaču heroina. Plan je naposljetku odbačen jer se mak u Meksiku uzgaja na malim parcelama u brdovitom terenu, što ih čini znatno težim metama za zračno zasijavanje nego ravnice jugozapadnog Afganistana.
Opća kampanja suzbijanja narkotika u Afganistanu bila je, priznaju zapadni dužnosnici, potpuni neuspjeh. Propala je zbog sukoba među američkim agencijama u Washingtonu, napetosti sa saveznicima poput Britanije koja je vodila međunarodne napore, nestalne podrške predsjednika Karzaija i njegove vlade te duboke ukorijenjenosti uzgoja maka u ruralnoj afganistanskoj kulturi i ekonomiji.
"Nijedan protunarkotički program koji su poduzele Sjedinjene Države, njihovi koalicijski partneri ili afganistanska vlada nije rezultirao trajnim smanjenjem uzgoja maka ili proizvodnje opijuma", stoji u izvješću Specijalnog inspektora za obnovu Afganistana (SIGAR) iz 2018.
Pentagon, CIA i britanska vlada protivili su se prskanju herbicidima, tvrdeći da bi ono potkopalo napore za pridobivanje afganistanskog stanovništva od Talibana. Također, to bi značilo uništavanje i ostalih usjeva, što bi dovelo do gladi.
Rješenje je bilo u lažnim sjemenkama koje bi se izbacivale kasno u jesen, ali ne u prevelikim količinama, kako Afganistanci ne bi primijetili. Američke biljke davale su posebno upečatljive crvene cvjetove, čineći ih privlačnima farmerima, koji bi, nadao se CIA, ubirali i ponovno sadili njihovo sjeme. Postojala je i nada, rekli su brojni dužnosnici, da će farmeri zadržati i prodavati dio sjemenki, šireći ih kroz afganistanske poljoprivredne tržnice.
CIA-ina operacija nastavila se i nakon što je Barack Obama preuzeo dužnost 2009. godine, a o njoj se raspravljalo i na sastancima tzv. Komiteta zamjenika u Bijeloj kući, okupljajući visoke dužnosnike za nacionalnu sigurnost iz različitih agencija. Program, koji je od samog početka bio skup, na kraju je ugašen zbog nedostatka sredstava, rekli su brojni izvori.
Ponovni porast uzgoja
Gotovo dva desetljeća među afganistanskim farmerima kružile su glasine da su im stranci "pokvarili" usjeve maka - bilo tajnim prskanjem, bilo zagađenim gnojivom ili namjerno proširenim bolestima. Ispostavilo se da te glasine nisu bile sasvim neutemeljene.
Kada su se američka vojska i CIA napokon povukle iz Afganistana u kaotičnim okolnostima 2021., trgovina opijumom činila je između 9 i 14 posto afganistanskog BDP-a, odnosno između 1,8 i 2,7 milijardi dolara, prema podacima Ureda UN-a za droge i kriminal.
Nakon što su Talibani ponovno preuzeli vlast u zemlji, zabranili su proizvodnju opijuma. Do 2023. uzgoj je pao za 95 posto. No prošle godine, prema UN-u, usjevi su se ponovno povećali za 19 posto i premjestili na sjeveroistok zemlje — daleko od tradicionalnih područja uzgoja koja je nekoć ciljala CIA.
