SUMMIT U BRUXELLESU Reakcije na izbjegličku krizu podijelile kontinent

Čelnici 28 zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u srijedu navečer na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi razgovorali o sveobuhvatnom pristupu za rješavanje izbjegličke krize, dan nakon što je na ministarskoj razini dogovorena raspodjela 120.000 izbjeglica.

Pročitajte i ovo Ima nezadovoljnih Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Europski pučani najveći su gubitnici, jedan kandidat bio bi odličan izbor, ali..." europski parlament Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Uđe li Hrvatska s 1. siječnja sljedeće godine i u Schengen, ne moram govoriti što to znači za našu zemlju"

Na jučerašnjem sastanku ministara unutarnjih poslova Rumunjska, Češka, Slovačka i Mađarska glasale su protiv unaprijed određenih kvota o broju izbjeglica za svaku zemlju.

Na sastanku će se razgovarati o povezivanju zemalja i njihovih granica kao i o humanitarnoj pomoći za izbjeglice od kojih je većina iz Sirije, piše BBC.

Čelnici EU-a razgovarat će, između ostaloga, o zaštiti vanjskih granica, financijskoj pomoći Turskoj iz čijih izbjegličkih kampova kreću kolone izbjeglica prema Europi, te drugim sirijskim susjedima Jordanu i Libanonu te nedjelotvornom sustavu registracije izbjeglica.

LIDERI SLOŽNI Rješenje problema je na izvoru - u Siriji!

Očekuje se da će se razgovarati o Grčkoj, glavnoj točki za ulazak izbjeglica na teritorij EU-a, koja u suprotnosti s europskim pravilima, pušta izbjeglice bez registracije dalje prema europskom sjeveru.

Kao jedna od mogućnosti spominje se pomoć Grčkoj za nadzor njezine granice s Turskom slanjem intervertnih ekipa europske agencije za vanjske granice Frontex.

Čelnici će razgovarati i o financijskoj pomoći Turskoj i državama zapadnog Balkana, koje su suočene s izbjegličkom krizom, zbog neučinkovitog sustava u EU-u. Također se namjerava pomoći Libanonu i Jordanu u kojima je također veliki broj izbjeglica iz Sirije.

Pomoć Turskoj mogla bi dosegnuti milijardu eura.

EU očekuje da će financijskom pomoći Turskoj, Jordanu i Libanonu, koji su primili četiri milijuna sirijskih izbjeglica, uspjeti smanjiti priljev izbjeglica u Europu.

Reakcije na izbjegličku krizu u Europi podijelile su kontinent, a koordiniranog odgovora na krizu još uvijek nema.

Francuski predsjednik i britanski premijer složili su se da rješenje krize treba potražiti na izvoru - u rješavanju sukoba u Siriji. Također su se ložili da ekonomske migrante, koji ne ispunjavaju uvjete za azil treba poslati natrag u zemlje iz kojih su došli.

Velika Britanija usprotivila se planu premještanja migranata i izbjeglica te kazala kako oni imaju svoj plan borbe s velikim brojem izbjeglica.

Među zemljama članicama nema suglasnosti oko pristupa izbjegličkoj krizi.

Umjesto konsenzusom, ministri unutarnjih poslova zemalja članica u utorak su kvalificiranom većinom izglasali relociranje 120.000 izbjeglica. Četiri zemlje - Mađarska, Slovačka, Češka i Rumunjska kategorički se protive sustavu obvezujućih kvota.

Izbjeglice neprestano pristižu u kamp, na Bajakovu kolona - granica blokirana

Iz teksta, koji je predložila Komisija, izbačen je kriterij za raspodjelu obvezujućih kvota.

Luksemburški ministar vanjskih poslova te za azil i migracije Jean Asselborn rekao je da to znači da je izglasana odluka o raspodjeli 120.000 ljudi na dobrovoljnoj osnovi.

"Ostaje ukupni broj od 120.000 ljudi. Tu su brojke prihvatile zemlje članice na dobrovoljnoj osnovi", rekao je Asselborn, ali je ipak dodao da i oni koji su glasovali protiv trebaju prihvatiti izbjeglice.

"Nijedna zemlja nema pravo odbiti. Ne sumnjam da će oni u potpunosi provesti ovu odluku u skladu sa zakonodavstvom EU-a", rekao je Asselborn.

Iz Komisijina prijedloga također je izbačen dio prema kojem bi se iz Mađarske relociralo 54.000 izbjeglica. Mađarska ne želi biti korisnik toga mehanizma tvrdeći da ona nije zemlja u koju prvo ulaze izbjeglice.

Brojka od 120.000 izbjeglica odnosi se na one koje se zateknu u Grčkoj i Italiji s mogućnošću da se doda bilo koja zemlja članica koja se suoči s velikim priljevom izbjeglica.

Hrvatska prihvaća svoju kvotu od od 1064 izbjeglice, ali ne želi sabirni centar iz kojeg bi se relocirale izbjeglice.

Uoči summita održat će se zasebni sastanci čelnika na stranačkoj osnovi. Na sastanku čelnika Europske pučke stranke sudjelovat će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook