Veliki požar koji se širio šumama oko neaktivne nuklearne elektrane u Černobilu ugašen je, rekli su ukrajinski dužnosnici u utorak, a vatru su gasile stotine vatrogasaca pomoću aviona i helikoptera.
Aktivisti za zaštitu okoliša upozorili su u ponedjeljak da požar pored mjesta na kojemu se 1986. dogodila najteža nuklearna katastrofa na svijetu predstavlja opasnost od radijacije.
Jaroslav Jemelianenko, organizator izleta u Černobil, na Facebooku je situaciju opisao kao kritičnu napisavši da je požar zahvatio napušteni grad Pripjat, "gdje je smješten najaktivniji radioaktivni otpad iz cijele černobilske zone".
No ukrajinske vlasti rekle su u utorak da unatoč tome što su registrirani kratkoročni oštri porasti čestica cezija-137 u području Kijeva, koji se nalazi oko 130 kilometara južno od elektrane, razine radijacije sveukupno su ostale unutar normalnih ograničenja te nisu potrebne dodatne zaštitne mjere.
U priopćenju ministarstva unutarnjih poslova stoji da "nema otvorene vatre, ali ima slabog tinjanja na šumskom tlu".
Predsjednik Volodimir Zelenskij obećao je transparentnost o ovom događaju i s vodstvom interventnih službi sastat će se kasnije u utorak.
"Društvo mora znati istinu i biti sigurno", izjavio je u ponedjeljak.
Požar, jedan od nekoliko koji slijedili nakon neobično suhog vremena, počeo je 3. travnja u zapadnom dijelu ograđene zone i proširio se na obližnje šume.
Policija je priopćila da su identificirali 27-godišnjeg stanovnika kojeg optužuju za namjerno izazivanje požara.
Ostaje nejasno je li osoba koja je navodno priznala podmetanje većeg broja požara "iz zabave" djelomično ili potpuno odgovorna.
"Nema mjesta panici"
Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, podsjeća da je reaktor koji je 1986. eksplodirao dobro zaštićen.
"Ostaci četvrtog reaktora nanovo su obloženi zaštitnom čeličnom strukturom (New Safe Containment) 2016. godine u projektu koji je financirao EBRD i izgradio francuski konzorcij Novarka. Nova zaštitna struktura zadovoljava međunarodne kriterije dugovječne zaštite od ispuštanja radioaktivnih materijala u okoliš. Černobilska elektrana imala je četiri takva reaktora, a u zadnjem (trećem) zaustavljena je proizvodnja električne energije u prosincu 2000. godine. Sva tri reaktora, nezahvaćena direktno nesrećom četvrtog reaktora, nalaze se u fazi dekomisije", objasnio je Bašić.
Upozorio je na mogućnost pojačane radioaktivnosti.
"Izgaranje šume na području gdje je zemljište kontaminirano radioaktivnim elementima poput Sr-90 ili Cs-137 (sa poluživotom raspada od 30-ak godina) potencijalno može podići koncentraciju radionuklida u atmosferi (podizanjem prašine ili izgaranjem gorivog kontaminiranog materijala), ali je teško govoriti o kojim je količinama riječ. Za vatrogasce koji se nalaze izloženi plinovima od izgaranja postoji opasnost, ali za neko dalje širenje radioaktivnih materijala Europom teško je govoriti. Mišljenje je stručnjaka da je situacija pod kontrolom te da nema mjesta panici", zaključio je.
Fizičar Tonči Tadić, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, rekao je da nije bilo šanse da požar dođe do reaktora.
"Černobilska elektrana u doba eksplozija imala je limeni hangar. Danas ima neprobojni betonski sarkofag. Stvarni je problem po šumi razasuta poprilična količina čestica. Kolika su ta područja kontaminirana, znaju ukrajinske vlasti. Tople struje mogu podignuti čestice sa zemlje i kontaminirati vatrogasce", rekao je Tadić. (Hina, A.T)
