U novoj eskalaciji napetosti između SAD-a i Venezuele, američki predsjednik naredio je pomorsku blokadu kako bi spriječio ulazak i izlazak sankcioniranih tankere za naftu iz južnoameričke zemlje.
Venezuela, država s najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu, uvelike ovisi o prihodima od izvoza nafte, no američke sankcije natjerale su vladu da se za prodaju osloni na tajanstvenu flotu takozvanih "brodova duhova".
Od prošlog tjedna, više od 30 od ukupno 80 brodova u venezuelskim vodama ili koji se približavaju zemlji bilo je pod američkim sankcijama, potezom koji je stigao manje od tjedan dana nakon što su SAD zaplijenile tanker za naftu za koji se vjeruje da je dio "flote duhova" kod obale Venezuele, koja je koristila razne strategije za prikrivanje svojih aktivnosti.
Trump je uveo sankcije venezuelanskoj naftnoj industriji još 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata. Iako je te godine izvoz venezuelske sirove nafte pao za više od polovice, s otprilike 1,1 milijuna barela dnevno u siječnju na oko 495.000, ove je godine ponovno porastao na oko 920.000 barela dnevno, što, iako je daleko od vrhunca izvoza od 3 milijuna barela dnevno 1998. godine, pokazuje da sankcije SAD-a i ne djeluju kako bi se oni nadali. Čini se da je Maduro razvio nove načine prodaje - uključujući i "zombi brodove", piše BBC.
Lažne zastave i imena, krivotovoreni podaci
Flote duhova su rastući fenomen, koji ne koristi samo Venezuela već i dvije druge zemlje proizvođačice nafte pod zapadnim sankcijama - Rusija i Iran. Procjenjuje da se svaki peti naftni tanker u svijetu koristi za krijumčarenje nafte iz sankcioniranih zemalja - od toga, 10% prevozi samo venezuelansku naftu, 20% iransku, a oko 50% isključivo rusku naftu.
Česta taktika je promjena imena - tanker "Skipper" kojeg je SAD zaplijenio prošli tjedan pod sankcijama je još od 2022., zbog navodne uloge u mreži krijumčarenja nafte koja pomaže u financiranju iranske Revolucionarne garde i libanonske milicije Hezbollah. U to vrijeme, tanker se zvao Adisa, ali se izvorno zvao Toyo. Bio je to jedan od brodova povezanih s ruskim naftnim tajkunom Viktorom Artemovom, koji je također pod sankcijama.
Uz to, star je 20 godina, što je još jedna uobičajena karakteristika u "floti duhova" - velike brodarske tvrtke obično se rješavaju brodova nakon 15 godina službe, a nakon 25 godina se rastavljaju na staro željezo.
Zombi brodovi
Još jedan trik kojim se koriste je "krađa identiteta" otpisanih plovila korištenjem njihovih jedinstvenih registracijskih brojeva koje je dodijelila Međunarodna pomorska organizacija - slično kao što kriminalci koriste identitet preminule osobe.
Prošlog travnja, brod Varada stigao je u malezijske vode nakon dvomjesečnog putovanja iz Venezuele, što je izazvalo sumnju jer se radilo o 32 godine starom brodu koji je plovio pod zastavom Komora, otočne države uz istočnu Afriku, što je popularan izbor među brodovima koji žele izbjeći otkrivanje.
Prema istrazi Bloomberga, radilo se o zombi brodu, budući da je pravi Varada rastavljen u Bangladešu 2017. godine. Oni su usporedili satelitske snimke s povijesnim fotografijama i otkrili četiri zombi broda koji prevoze venezuelansku sirovu naftu.
Druge taktike uključuju prikrivanje podrijetla sirove nafte - u međunarodnim je vodama prebace na druge brodove koji na odredištu predstave da dolazi iz zemlje koja nije sankcionirana. Venezuela je to koristila pri izvozu u Kinu za vrijeme prvog Trumpovog mandata. Uz to, tankeri često onemogućavaju sustave automatske identifikacije koji prenosi podatke, uključujući ime plovila, zastavu, položaj, brzinu ili rutu.
Skipper je navodno, tako dugo vremena lažirao svoju poziciju, odnosno odašiljao lažni signal, zbog čega se činilo da je na drugoj lokaciji.
Otkrivene nepravilnosti u listopadu
Prema izvješću nevladine organizacije za borbu protiv korupcije Transparencia Venezuela, u lukama venezuelske državne naftne tvrtke PDVSA nalazio se 71 strani tanker, od kojih je 15 pod sankcijama, a devet ih je povezano s flotama duhova. Utvrđeno je da 24 tankera rade prikriveno, s deaktiviranim obveznim signalima za lokaciju, a navodno je otkriveno i šest "prebacivanja tereta" s jednog broda na drugi. Većina brodova plovila je pod zastavama zemalja koje se smatraju regulatornim utočištima s slabim nadzorom sankcija, uključujući Panamu, Komore i Maltu.
Mnogi su proveli više od 20 dana bez pristajanja u naftni terminal, za razliku od brodova kojima upravlja Chevron, koji su SAD odobrile, a koji se ukrcavaju i odlaze u roku od šest dana - što također ukazuje na "sumnjive operacije".
S obzirom na masovnu američku vojnu prisutnost, koja uključuje i najveći nosač zrakoplova na svijetu, USS Gerald Ford, ostaje vidjeti koliko će još brodova moći proći "ispod radara".
