Dok istočnoeuropske zemlje žele da se Kijevu ponudi neka vrsta vremenskog plana puta na summitu NATO-a u Vilniusu sredinom srpnja, zapadne članice poput Sjedinjenih Država, Francuske i Njemačke oprezne su s bilo kakvim potezom koji bi mogao približiti savez ratu s Rusijom.
Odluka o pozivu zemlje u Sjevernoatlantski pakt mora se donijeti konsenzusom.
Na svom samitu u Bukureštu 2008. godine, NATO se složio da će se Ukrajina – koja je kao i Rusija bila dio Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. – na kraju pridružiti savezu. Ali čelnici NATO-a do sada nisu poduzeli konkretne korake u tu svrhu - poput davanja Kijevu takozvanog Akcijskog plana za članstvo (Membership action plan - MAP) - koji bi postavio vremenski raspored za približavanje bloku.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je u Kijevu u travnju je da je Ukrajini mjesto u NATO-u, ali nije naveo vremenski okvir. Kasnije je jasno dao do znanja da se Ukrajina neće moći pridružiti sve dok traje rat s Rusijom.
Početkom lipnja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potvrdio je ovu poziciju i rekao da Ukrajina razumije da ne može biti primljena u NATO dok rat traje.
Članak 10. Washingtonskog ugovora navodi da je članstvo u NATO-u otvoreno za svaku "europsku državu koja je u poziciji promicati načela ovog Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja".
Od 1999. većina zemalja koje se žele pridružiti NATO-u sudjelovale su u MAP-u, programu osmišljenom da im pomogne u ispunjavanju određenih političkih, gospodarskih i vojnih kriterija.
Kandidati za članstvo trebaju biti funkcionalne demokracije koje pravedno tretiraju svoje manjine, predane mirnom rješavanju sukoba i pokazuju da su sposobne i voljne vojno pridonijeti operacijama NATO-a. Nejasno je, međutim, kako će izgledati ukrajinski proces do članstva.
Unatoč tome što nije dobila MAP, vojska zemlje poduzela je velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije prije 15 mjeseci. Ovaj će se proces, na vojnom planu, ubrzati kako Kijev postupno ostaje bez sovjetskog oružja i streljiva, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve više i više naprednog oružja u zemlju.
Na kraju će o trenutnoj 31 državi članici ovisiti koliko će brzo i pod kojim uvjetima Ukrajini biti dopušteno pridružiti se NATO-u.
Zaštitni kišobran
Postajući članicom NATO-a, Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran članka 5. Washingtonskog ugovora koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.
Klauzula o međusobnoj pomoći NATO-a temelj je saveza, osnovana 1949. s primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na saveznički teritorij.
Istodobno, članak 5. navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući savez u aktivni rat.
Kremlj je rekao da će izazvati probleme u nadolazećim godinama ako se Ukrajina pridruži NATO-u. Upozorava se da će Moskva osigurati svoje interese i sigurnost, za koje kaže da su više od dva desetljeća ugroženi širenjem saveza na istok prema europskim granicama s Rusijom.
Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u istočnoj Europi kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji - nešto što zapadne sile poriču, govoreći da je savez u potpunosti obrambene prirode - i naveo je to kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 24. veljače 2022.
-
Opasna točkaFOTO Noćna mora građana, pitanje je dana kada će se nešto opasno dogoditi: "U jednom trenutku zapljusnuo me cunami, protrnula sam"
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
Zone ograničenjaSezona je svinjokolje, no vrijede nova pravila: "Ja seljak vodim papirologiju - vraga, ne znam ni na mobitel..."
