Građani se u smislu toga kako oni vide Europsku uniju udaljavaju od ideoloških veza desnice i ljevice i umjesto toga više su potaknuti svojim stavovima o različitim krizama.
Njih nekoliko potreslo je posljednjih pet godina Europu. Migracije su problem koji nikako da se barem približi rješenju. Globalna financijska kriza navela je Europljane da posumnjaju da će njihova djeca uživati životni standard bolji od njihove vlastite, a klimatska kriza natjerala ih je da zamišljaju svijet u opasnosti.
Pročitajte i ovo
U međuvremenu, COVID-19 razotkrio je ranjivost sustava i potaknuo strahove od novog digitalnog autoritarizma, a rat u Ukrajini pokopao je iluziju da se veliki rat nikada neće vratiti na europski kontinent.
Ovih pet kriza ima nekoliko zajedničkih točaka, navodi se u izvještaju koji potpisuju politolog Ivan Krastev iz Centra za liberalne strategije u Sofiji i direktor istraživačkog centra ECFR-a Mark Leonard.
''Osjetile su se diljem Europe, mnogi Europljani doživjeli su ih kao egzistencijalnu prijetnju, dramatično su utjecale na Vladinu politiku i nipošto nisu gotove. Istovremeno su potaknule različite strahove i osjetljivosti te razdvojile Europu, ali, paradoksalno, i održale EU na okupu'', pišu Krastev i Leonard.
''Nova studija koju smo proveli pomaže nam zamisliti Europu naseljenu s pet različitih plemena čiji su politički identiteti formirani kao odgovor na te krize. Ova plemena stvaraju podjele između i unutar europskih država članica'', dodaju autori.
Pročitajte i ovo
Zanimljivi podaci iz istraživanja
Istraživanje u devet država članica EU-a koje predstavljaju 75 posto stanovništva bloka, plus Velika Britanija i Švicarska, pokazalo je da oko 74 milijuna glasača vjeruje da je klimatska izvanredna situacija najvažnija kriza koja utječe na njihovu budućnost.
Gotovo isto toliko smatra da je COVID-19 najvažniji, dok je oko 70 milijuna reklo da su globalna ekonomska previranja njihova glavna briga. Njih 59 milijuna opredijelilo se za migraciju, a 49 milijuna za rusku invaziju na Ukrajinu.
Studija je pokazala da plemena nisu ravnomjerno raspoređena ni geografski, ni po godinama ispitanika, ni po obrazovanju. Glasači u Njemačkoj, na primjer, smatraju da je imigracija najveća kriza (31 posto), dok su u Francuskoj to klimatske promjene (27 posto).
U Italiji i Portugalu, a obje su zemlje bile teško pogođene financijskim krahom 2008. i krizom eurozone koja je uslijedila, veći broj (34 posto) ispitanika rekao je da su svjetska ekonomska previranja i rastući troškovi života najvažniji.
Strahovi zbog ruskog rata u Ukrajini najveći su u zemljama koje su i najbliže tom sukobu: ispitanici u Estoniji (40 posto), Poljskoj (31 posto) i Danskoj (29 posto) vidjeli su to kao najvažniju krizu, za razliku od sedam posto ispitanika u Francuskoj i Italiji te šest posto u Španjolskoj i Britaniji.
Kada je riječ o generacijama, klimatska kriza na vrhu je dnevnog reda mladima, a 24 posto mladih od 18 do 29 godina smatra da je to najvažnije pitanje za njihovu budućnost. Ta dobna skupina također smatra da je imigracija najmanji problem (devet posto).
Starije generacije najviše su zabrinute zbog imigracije kao vitalnog pitanja, pri čemu je 13 posto ispitanika od 50 do 69 godina i 16 posto ispitanika starijih od 70 godina to smatralo najvećom brigom. Među visokoobrazovanim biračima klimatska kriza bila je glavna briga (22 posto).
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Sukob između dva plemena odredit će nadolazeće izbore''
Krastev i Leonard smatraju da će se klimatska kriza i migrantska kriza pokazati kao dva najveća mobilizatora u predizbornim kampanjama koje će se voditi širom Europe ove godine.
"Trenutačna preokupacija migracijama ne dolazi od činjenice da je većina ljudi u većini zemalja opsjednuta njome, niti od činjenice da je to tema koja najviše razjedinjuje društva. U stvarnosti svjedočimo nastanku svojevrsnog migracijskog konsenzusa diljem Europe: podrška jačanju vanjskih granica postala je uobičajena među političkim strankama. Ali ono što izdvaja migracijsko pleme - odnosno one koji definiraju migraciju kao krizu jest intenzitet. Oni su najljući od svih na politike EU-a i njihov ih bijes gura udesno. Oni koji migracije vide kao najveću krizu vrlo će vjerojatno glasati za stranke desnog centra ili krajnje desnice. U Njemačkoj to znači velike šanse glasanja za Alternative für Deutschland, u Francuskoj za Rassemblement National Marine Le Pen ili Reconquête Érica Zemmoura", objašnjavaju Krastev i Leonard.
Pročitajte i ovo
Klima je, dodaju, druga kriza koja vodi svoje pleme u jasnom političkom smjeru: "Klimatsko pleme zrcalna je slika migracijskog, a njegovi članovi često podržavaju zelene stranke ili stranke lijevog centra. Upravo će sukob tih dvaju plemena odrediti nadolazeće europske izbore. Međutim, zanimljivo je da ta dva plemena imaju vrlo različite stavove nakon što njihove preferirane stranke dođu na vlast."
"Kada migracijsko pleme vidi desničarske stranke na vlasti, njihovi pristaše postaju opušteniji po tom pitanju", navode Krastev i Leonard za Guardian: "U Italiji je imigracija iznenađujuće nisko rangirana među zabrinutostima mnogih birača: samo 10 posto stanovništva zemlje i samo 17 posto pristaša Braće Italije opisuje to kao svoju najtransformativniju krizu, bez obzira na činjenicu da je stranka Braća Italije izabrana na snažnoj antiimigracijskoj platformi te da je u protekloj godini povećan protok ilegalnih imigranata."
