Galerija
U definiciji podjele južnoslavenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik navedeno je da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Ministarstvo navodi da su nakladnicima upućene smjernice za izmjenu dijela sadržaja po kojima podjelu južnoslavenskih jezika trebaju predstavljati kroz narativno objašnjenje, bez tablice ili popisa.
Ministarstvo prosvjete dalje navodi da je nakladnicima naloženo da do 15. svibnja podnesu zahtjev za utvrđivanje da novo izdanje odobrenog udžbenika sadrži izmjene i dopune.
Također, od izdavača je zatraženo da "sve primjerke udžbenika koji su još uvijek na tržištu osiguraju ispravkom objavljenog teksta u vidu odštampane ispravljene stranice pripojene postojećoj stranici u udžbeniku".
Ministarstvo je tako postupilo po zahtjevu pučkog pravobranitelja Zorana Pašalića koji je zbog povrede prava nacionalnih manjina u siječnju zatražio povlačenje iz uporabe udžbenika za srpski jezik za učenike osmog razreda.
Pročitajte i ovo
On je tada objavio da su "odobrenjem udžbenika u kojem stoji takva definicija povrijeđena prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Srbiji".
Ured pučkog pravobranitelja dodao je kako su mjerodavne institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale uzeti u obzir da takav način podjele južnoslavenskih jezika "može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj“.
Sigurno da to treba promatrati u kontekstu postizbornih događanja i korelacija kad su u pitanju prilike u Srbiji", smatra predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvoini Tomislav Žigmanov.
Željko Jozić s instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nije zadovoljan. "Netko napravi potpuno sumanut potez i kasnije ga samo povuče i sad bismo trebali bit zadovoljni. ja nisam zadovoljan time jer dok je god hrvatski jezik u podređenom položaju u Srbiji za razliku od hrvatskih manjinskih jezika u Republici Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić u povodu najava o izmjenama spornih udžbenika navodi kako je pozitivno iznenađena postupcima državnih tijela Srbije.
"Ovakav postupak Ministarstva znanosti, prosvjete i tehnološkog razvoja Republike Srbije kojim se nalaže izmjena diskriminatornog sadržaja u spornim udžbenicima, moram priznati, iznenađenje je za našu zajednicu", istaknula je u pisanoj izjavi.
Objasnila je kako se do sada događao veliki broj slučajeva diskriminacije i neprovođenja vladavine prava na koje institucije Srbije gotovo u pravilu nisu reagirale ili su reagirale na način kršenja vlastitog zakonodavstva.
"Uz zadovoljstvo zbog primjerene reakcije i nadu da ovaj slučaj neće biti izoliran, iskazujem i vjeru da je Srbija ovim činom načinila korak naprijed prema državi u kojoj će se svaki građanin osjećati ravnopravno i sigurno", zaključila je Vojnić.
Pročitajte i ovo
Poziv na reakciju pučkog pravobranitelja zbog spornih udžbenika uputilo je Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji koje je u listopadu 2021. otkrilo da učenici osmih razreda srpskih škola uče da hrvatski jezik ne postoji.
U udžbeniku gramatike skupine autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika „a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.
Takva podjela južnoslavenskih jezika navodi se u udžbenicima za srpski jezik svih ostalih nakladnika u Srbiji (Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ...)., a riječ je o stajalištu Instituta za srpski jezik prema kojemu u južnoslavenske jezike spadaju bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim – bošnjačkim i crnogorskim jezikom.
Zbog negiranja postojanja hrvatskog jezika reagirali su predsjednik i premijer Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković. U prosvjednoj noti upućenoj srbijanskoj vlasti bili su zatražili povlačenje udžbenika i istaknuli da je riječ o sramotnoj politici i nedostatku poštovanja prema Hrvatskoj kao susjednoj zemlji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u odgovoru premijeru Hrvatske među ostalim naveo da će "pogledati i vidjeti o čemu se radi" i ako je napravljena greška bit će ispravljena.
