Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Neke sve nasmiju

Ne volite nove hrvatske riječi? Kako biste onda govorili kolodvor, toplomjer, kisik...

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Lingvisti procjenjuju da na svijetu postoji oko šest tisuća različitih jezika, no gotovo 43 % njih prijeti izumiranje te u prosjeku svaka dva tjedna jedan jezik nestane. S ciljem očuvanja lingvističke raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinskom jeziku UNESCO je 1999. godine 21. veljače proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika.

Jedan od glavnih uzroka izumiranja jezika je globalizacija. Svijet se stalno mijenja, tehnologija napreduje, stvaraju se novi izumi, pa tako nastaju i nove riječi.

Kako bismo očuvali svoj materinski jezik, bitno je održavati, ali i obogaćivati njegov vokabular. Pritom ne mislimo na puko preuzimanje riječi iz drugih jezika, najčešće engleskoga, već stvaranje novih, vlastitih riječi od već postojećih prema pravilima hrvatske gramatike i pravopisa.

Neke nove riječi nasmiju sve

Upravo tom mišlju vodio se hrvatski jezikoslovni časopis Jezik, koji od 1993. godine, s prekidima, organizira natječaj za novu hrvatsku riječ, a pobjednici se proglašavaju na Danima hrvatskoga jezika u ožujku.

Neke od pobjedničkih riječi izazivaju podsmijeh velikog broja građana, dok su se neke ustalile i koriste se kao da su oduvijek u našem rječniku, na primjer udomitelj ili ocjeđivač.

Pročitajte i ovo Djevojka s olovkom OFTAMOLOG ILI OFTALMOLOG? Dan materinskoga jezika: Koje greške najčešće radimo u govoru i pisanju?

No, sličnu smo situaciju već imali u povijesti hrvatskoga jezika. Naime, u 19. stoljeću jezikoslovac Bogoslav Šulek bio je optuživan za neuobičajene novotvorenice, a zapravo je stvarao nove riječi za nove potrebe.

Velik broj njegovih ''izuma'' danas upotrebljavamo svakodnevno, a neki od njih su glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun, pustolovina, velegrad, kao i kemijski elementi kisik, vodik, dušik i ugljik.

Nove riječi smo i posuđivali

Ako se vratimo u još raniju povijest, vidjet ćemo da su Hrvati svoje nove riječi čak i posuđivali drugim jezicima. Jedna od najraširenijih takvih riječi, uz šljivovicu, je i paprika. Naime, nju su u svoj jezik prvo preuzeli Mađari, a od njih su je zatim posudili i Nijemci, Francuzi, Talijani, Španjolci i drugi.

Budući da je jezik dio našeg identiteta i zapravo ga mi, kao govornici, činimo, trebali bismo se što više koristiti njime, i to ne samo kako bismo ga održavali na životu već kako bismo i uživali u njegovu bogatstvu i mogućnostima stvaranja novih riječi.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene