Obavijesti Video Pretražite Navigacija

'Srbijanske su vlasti 2006. pregovarale s Mladićem'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
U proljeće 2006. godine vlasti u Srbiji pregovarale su s haškim optuženikom Ratkom Mladićem o dobrovoljnoj predaji, tvrdi glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u intervjuu beogradskom "Blicu" od utorka.

- Operativne detalje - tko, gdje i kako skriva Mladića i (Radovana) Karadžića ne mogu otkriti. Nešto što mogu kazati je da su srbijanske vlasti u proljeće 2006. godine pregovarale s Mladićem o dobrovoljnoj predaji. Znale su točno mjesto njegovog boravka. Ipak, odlučile su da ga ne uhite. Što se Karadžića tiče, znamo da je bio u Beogradu 2004. godine, Mladić je još tamo, tvrdi Carla del Ponte.

Pročitajte i ovo Bosna i Hercegovina - 3 samit u Bruxellesu BiH na vratima pristupnih pregovora za ulazak u EU: "Bilo bi lijepo, ali bogami, traje predugo" Predsjednik Zoran Milanović otvaranje pregovora s BiH Predsjednik prozvao Plenkovića: "Ovo je vrhunac njegova dodvoravanja briselskim birokratima"

Ona je, ističući da "ne vjeruje u teorije zavjere", dodala da su
međunarodne snage u Bosni i Hercegovini i Karadžića i Mladića mogle uhititi neposredno nakon rata, ali da to nisu učinile "jer su se bojale da bi to izazvalo veliku nestabilnost, ako ne i novi rat".

- Od trenutka kad su promijenile ovu pogrešnu politiku, od 1997. do 1998. godine, bjegunci su se već počeli skrivati", kazala je Carla del Ponte.

Glavna haška tužiteljica ponovila je da puna suradnja Srbije znači izručenje Ratka Mladića Haškom sudu, te je izrazila nadu da će Europska unija ostati privržena principima vladavine prava i da će to ostati uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i EU, kojega vlasti u Beogradu najavljuju za kraj siječnja iduće godine.

- Na kraju krajeva, treba pogledati i presudu Međunarodnog suda pravde - on je također konstatirao da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu time što nije uhitila Mladića i izručila ga Den Haagu i time što ne surađuje u potpunosti s Tribunalom. Ne mislim da bi država koja krši Konvenciju o genocidu trebala biti primljena u EU, kaže Carla del Ponte, koja objašnjava da je 1999. godine, kad je preuzela mandat
glavne haške tužiteljice za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, bila
"zapanjena užasnim zločinima".

- Nikada nisam vidjela smrt i razaranje takvih razmjera. I u Europi i u Africi tisuće žrtava su ubijene, silovane, osakaćene i protjerane. Mnogi od ovih zločina organizirani su na najvišoj političkoj razini. Čitava društva su razorena. Na kraju, još nemam konkretno mišljenje o ma kojoj etničkoj skupini kao takvoj, ali imam vrlo izraženo mišljenje o svim pojedinačnim političkim i vojnim liderima koji su planirali i izvršili ove užasne zločine. Ja ih se gnušam, kazala je Carla del Ponte, dodajući da je u Haškom sudu procesuirano najviše Srba zato što
su oni počinili najviše zločina, vjerojatno zato što je Srbija bila
umiješana u sve sukobe u bivšoj Jugoslaviji, osim u Makedoniji, te stoga što je imala najveću vojsku i kontrolirala najveći teritorij.

- Što prije Srbi uvide što je Miloševićev režim činio u njihovo ime, prije će se odreći svih tih užasnih stvari i suočiti se s prošlošću. I tek tada će biti u stanju zaista krenuti naprijed, istaknula je glavna haška tužiteljica u intervjuu beogradskom dnevniku "Blic".

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene