Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

"Tri minute (do ponoći) su preblizu. Daleko preblizu", piše u novom izdanju "The Bulletin of Atomic Scientists", a znanstvenici koji određuju koliko minuta smo blizu do zaborava, ističu kako nitko ne bi trebao tražiti utjehu u tome što se nismo još približili apokalipsi, jer smo i dalje najbliže tome.


Čovječanstvo je i dalje zastrašujuće blizu samouništenju, ako je vjerovati znanstvenicima koji prate naširoko poznati "Sat sudnjeg dana". Čovječanstvo, isto kao i početkom 2015. godine, i dalje mjeri tri minute do sudnjeg dana.

Vezani članci Slika nije dostupna Sat "sudnjeg dana" pomaknut prema ponoći Slika nije dostupna STIŽE NIBIRU, a s njim i novi "smak svijeta"

To znači da je čovječanstvo već drugu godinu zaredom najbliže samouništenju, otkad su se znanstvenici okupili nakon Drugog svjetskog rata i u jeku nuklearne prijetnje na globalnoj razini te počeli mjeriti minute do sudnjeg dana na spomenutom satu.

"Tri minute (do ponoći) su preblizu. Daleko preblizu", piše u novom izdanju "The Bulletin of Atomic Scientists", a znanstvenici koji određuju koliko minuta smo plizu do zaborava, ističu kako nitko ne bi trebao tražiti utjehu u tome što se nismo još približili apokalipsi, jer smo i dalje najbliže tome.

"Mi, članovi znastvene i sigurnosne uprave Buletina atomskih znanstvenika, želimo biti jasni oko naše odluke za nepomicanje sata sudnjeg dana u 2016. godini; ta odluka nije dobra vijest, već izraz negodovanja zbog neuspjeha svjetskih lidera u fokusiranju njihovih napora u smanjivanju opasnosti koje predstavljaju nuklearno naoružanje i klimatske promjene", piše u buletinu, a prenosi Independent.

Isti stručnjaci kao pozitivne pomake zabilježili su povijesne nuklearne pregovore s Iranom te pariške pregovore o klimatskim promjenama. Ipak, novi nuklearni pokus u Sjevernoj Koreji narušio je taj pozitivan zamah i zadržao kazaljku na tri minute do sudnjeg dana. Uz to, tu su i krajnje narušeni odnosi između Rusije i SAD-a, koji su na razini onih iz perioda Hladnog rata.

Ratovi u Siriji i Ukrajini su navedeni kao protuteža, a posebice je istaknut incident na tursko-sirijskoj granici, odnosno rušenje ruskog bombardera Su-24, kojeg je turska srušila, tvrdeći da je par sekundi bio u njihovom zračnom prostoru.

Isto tako, Rusija i NATO su repozicionirali vojne snage i provodili brojne vojne vježbe tijekom 2015. godine, s ciljem pokazivanja međusobne moći te istovremeno optužujući jedni druge za provociranje tim istim radnjama.

Službena Moskva i Washington, umjesto da smanjuju nuklearni arsenal, kako bi i trebale po Sporazumu o neširenju nuklearnog arsenala, rade zapravo suprotno - moderniziraju ga te time daju do znanja da računaju na isto još desetljećima unaprijed.

Klimatski pregovori u parizu ponudili su novu nadu, ali su istovremeno postignuti u godini koja će ostati zapamćena u povijesti kao dosad najtoplija otkako postoje mjerenja i koja iznosti jedan stupanj više, nego u periodu prije industrijske revolucije.