Finska se pridružila NATO-u 2023. godine nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, čime je zajedno sa Švedskom prekinula dugogodišnju neutralnost u korist zaštite koju pruža vojni savez. Finska dijeli više od 1300 kilometara kopnene granice s Rusijom.
General pukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika finskih oružanih snaga, rekao je da je prije 2022. Rusija imala oko 20.000 vojnika i četiri pričuvne brigade stacionirane u blizini finske granice. Brigada obično broji između 3000 i 5000 vojnika.
"Sada vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi više vojnika u ovu regiju čim stigne. Oni se reorganiziraju", rekao je Virtanen.
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reorganizaciju ruske vojske i povećanje broja vojnika u idućim godinama. Dio tog plana uključivao je podjelu Zapadnog vojnog okruga—koji se nalazi blizu istočnog krila NATO-a—na Moskovski i Lenjingradski vojni okrug, uz istodobno proširenje vojske. Ova promjena stupila je na snagu u lipnju 2024.
Kad se Finska pridružila NATO-u 2023., ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ponovno uspostavljanje Lenjingradskog vojnog okruga izravno povezano s povećanom prisutnošću NATO-a na ruskoj granici. Pristupanjem Finske NATO-u udvostručena je duljina granice NATO-a s Rusijom.
Raspodjela odgovornosti bivšeg Zapadnog vojnog okruga na ovaj način omogućava Rusiji "učinkovitiji vojni raspored" protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO-a, za Newsweek je izjavio Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja pri britanskom think tanku RUSI.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) naveo je da je Zapadni vojni okrug bio "razapet" između rata u Ukrajini i obrane protiv NATO-ova istočnog krila. Prema Virtanenu, brigade koje su ranije bile stacionirane u blizini Finske postat će "možda četiri do pet divizija", s vojnim korpusom i pratećim postrojbama.
"U budućnosti će na tom području biti više vojnika nego prije rata u Ukrajini", dodao je.
Nove obrambene strukture na Baltiku
Baltičke države Latvija, Litva i Estonija na svojim su granicama s Rusijom izgradile nove obrambene strukture poput mina i protutenkovskih prepreka. Poljska je također započela izgradnju tzv. istočnog štita, vrijednog više od 2,5 milijardi dolara, koji Varšava opisuje kao "najveću operaciju jačanja istočne granice Poljske i NATO-a od 1945. godine".
Finska je u veljači 2023. započela gradnju ograde duge više od 200 kilometara duž granice s Rusijom. Granična straža očekuje da će radovi potrajati do četiri godine. Finska televizija YLE izvijestila je u siječnju da satelitske snimke pokazuju kako je Rusija proširila vojne objekte blizu Finske, no to se područje i dalje uglavnom koristi za podršku ratnim naporima Moskve u Ukrajini.
Pročitajte i ovo
Načelnik finske vojske, general Janne Jaakkola, početkom svibnja 2024. godine rekao je za Reuters da je "uvijek moguće" da Rusija testira predanost Saveza članku 5. NATO se oslanja na to da su sve članice predane članku 5. NATO-a, koji obvezuje ostale članice da odgovore na oružani napad na bilo kojeg saveznika na način koji smatraju prikladnim.
"Ako poduzmemo ispravne korake i zadržimo jedinstvo, smatram da je napad malo vjerojatan", rekao je Jaakkola.
"Rusija stalno testira članak 5.", rekao je Virtanen, ali je dodao da ne očekuje "nikakvu neposrednu prijetnju ni napad".
"To je moguće, ali nije vjerojatno", ustvrdio je .
Virtanen je rekao da se rusko testiranje NATO-a uglavnom sastoji od informacijsko-propagandnih napada, ometanja GPS signala, kibernetičkih napada i poticanja masovne migracije.
-
Otkriveno koliko će trajatiPolicija započela s velikom akcijom, sve snage na terenu: "Provodi se u cijeloj Hrvatskoj"
-
Donosi ProvjerenoNeviđeni skandal! Liječnica uputila lažni poziv kolegama iz hitne koji su je molili da stiša glazbu na fešti: Sve se zataškalo
-
iznenadna olujaVIDEO Katastrofalne poplave pogodile poznato turističko odredište: Ima poginulih i nestalih
