Većina od 209 pisama koje je navodno pisao Jack Trbosjek nakon analize forenzičkih lingvista pokazala se lažnima. Ipak, jedno pismo i jedna razglednica pobudili su zanimanje znanstvenika.

Galerija


Pisma koja je navodno pisao Jack Trbosjek u vrijeme kad su London potresala ubojstva bacila su novo svjetlo na slučaj jednog od najpoznatijih serijskih ubojica.

Forenzički lingvist dr. Andrea Nini, profesor engleskog jezika na Sveučilištu u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, proveo je klaster analizu 209 pisama povezanih s Jackom Trbosjekom, analizirajući sličnosti u tekstu.

Policija, mediji i dužnosnici su u vrijeme dok je "operirao" Jack Trbosjek primili čak 209 pisama. Zloglasni ubojica koji nikad nije uhvaćen ubio je najmanje pet mladih žena na području Whitechapela u Londonu između kolovoza i studenog 1888. godine. Žrtve su mu bile žene koje su se bavile prostitucijom, a ubojstva su se događala na javnim mjestima. Ubojica bi žrtvama prerezao grkljan, a onda bi ih sakatio. Zbog prirode rana na žrtvama, kojima su odstranjeni i organi, jedna od teorija je bila i da je Jack Trbosjek bio liječnik, kirurg ili mesar. Za brutalna ubojstva u siromašnoj četvrti Londona bilo je osumnjičeno 100 osoba, no pravi ubojica (ili ubojice) nikada nije pronađen.

Većina pisama koja je navodno pisao Jack Trbosjek nakon analize forenzičkih lingvista pokazala su se kao prijevara. Naime, nakon što su stigla prva četiri pisma od navodnog ubojice londonska policija ih je odlučila objaviti i time potaknula prevarante da pošalju još mnoštvo pisama. Iako su pisma pomogla Jacka Trbosjeka učiniti slavnim, policiji nisu bila od velike koristi.

Ipak, dr. Nini se u svojoj analizi fokusirao na dva najranija pisma koja su već detaljno proučili povjesničari. Jedno od njih, koji počinje s "Dragi šefe" prvo je u kojem se pojavilo ime Jack Trbosjek. Pismo je pisano crvenom tintom, a poslano je Središnjoj novinskoj agenciji u Londonu 27. rujna 1888. godine i proslijeđeno je Scotland Yardu.

Dr. Nini je primijetio sličnosti između tog pisma i razglednice koja je također poslana Središnjoj novinskoj agenciji 1. listopada 1888. godine.

"Moj je zaključak da postoji vrlo jak jezični dokaz da je ta dva teksta napisala ista osoba", rekao je forenzički lingvist. "Te su sumnje iznesene već u prošlosti, na temelju sličnosti rukopisa, no nije bilo potvrđeno sa sigurnošću."

Dr. Nini je pronašao specifične jezične konstrukcije i u pismu i u razglednici, kao što je uporaba fraznog glagola "kako bi se zadržao". Autorov identitet, međutim, i dalje nije jasan.

Dr. Nini je kazao da iako njegova forenzička analiza nije konkretno pokušavala identificirati autora pisama, ona može ponuditi tragove. I doista, stručnjak je primijetio sličnost između tih pisama i pisma koje sadrži biblijske reference "Moab i Midian", a koje je 5. listopada također primila Središnja novinska agencija.

"Pronašao sam i dokaze koji bi mogli povezati autora ovih dvaju pisama s tzv. "Moab i Midian" pismom, koje neki ljudi smatraju prijevarom koju je stvorila Centralna novinska agencija", pojasnio je.

"Ostali jezični tragovi u pismima upućuju na dobro obrazovanog autora ili nekoga tko je poznavao opisani materijal, a to je u skladu s teorijom novinara", dodao je.

Istraživanje dr. Ninija o pismima objavljeno je u znanstvenom časopisu Oxforda Digital Scholarship in the Humanities.

"Osim što imaju povijesnu vrijednost, moji nalazi bi mogli pomoći forenzičarima da bolje razumiju važna pitanja individualnosti u jezičnoj produkciji", kazao je dr. Nini. "Budući da su svi prevaranti pokušavali oponašati stil izvornog Jacka Trbosjeka možemo koristiti bazu slova kako bismo shvatili kako ljudi lažiraju stil pisanja i koliko su uspješni u toj imitaciji. Rezultati pokazuju da je to vrlo teško".

Dr. Nini je također bio dio tima koji je nedavno radio na razotkrivanju misterija oko poznatog pisma iz građanskog rata, za koje se dugo vjerovalo da ga je napisao predsjednik Abraham Lincoln. Stručnjaci su naposljetku zaključili da Brixby pismo vjerojatno napisala predsjednikova tajnica.

Dr. Nini je rekao da je prije nekoliko godina počeo analizirati pisma Jacka Trbosjeka: "Bio sam iznenađen kada sam doznao da nije bilo nikakvih forenzičkih analiza lingvistike pa sam mislio da mogu primijeniti suvremene forenzičke lingvističke tehnike za otkrivanje dokaza o autoru".

Više od 100 godina nakon brutalnih ubojstava Jack Trbosjek i dalje je izvor fascinacije. Npr. 2017. godine znanstvenici su, u zasebnom projektu, znanstvenici su tvrdili da su dokazali autentičnost kontroverznog viktorijanskog dnevnika koji je navodno napisao zloglasni ubojica.