Realni prihodi kućanstava po stanovniku u EU-u porasli su za oko 7 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, no promjene između 2019. i 2024. znatno se razlikuju među državama.
Nordijske zemlje uglavnom su zabilježile manji rast, dok su mnoge istočnoeuropske i srednjoeuropske zemlje imale snažniji rast. Trendovi u proteklom desetljeću također se razlikuju diljem Europe.
Dohodak kućanstava po stanovniku izračunava se dijeljenjem prilagođenog bruto raspoloživog dohotka kućanstava s ukupnim brojem stanovnika. Pokazuje koliko novca kućanstvima ostaje na raspolaganju za potrošnju ili štednju. Mjeri se nakon odbitka poreza na dohodak i mirovinskih doprinosa.
Ključno je da uključuje i vrijednost usluga poput obrazovanja i zdravstva koje kućanstva besplatno dobivaju od države i neprofitnih organizacija.
Pojam "realni" znači da je nominalna vrijednost prilagođena rastu cijena, koristeći deflator stvarne finalne potrošnje kućanstava.
Hrvatska je u tih pet godina zabilježila najjači rast realnih prihoda kućanstava po stanovniku – 26 posto. Malta je zabilježila 24 posto, Mađarska 20 posto, Rumunjska 19 posto, a Poljska 16 posto, što ih svrstava među zemlje s najvećim rastom, sve iznad 15 posto.
Rast djelomično odražava i promjene nacionalnih valuta. To nije slučaj za Švedsku i Dansku. Tri nordijske zemlje nalaze se na dnu ljestvice – Švedska s 1 posto, Finska s 2 posto i Danska s 3 posto zabilježile su tek skroman rast, pokazuje analiza Euronewsa.
Prema OECD-u, na vrhuncu krize uzrokovane COVID-19 nezaposlenost je u nordijskim zemljama porasla više nego u mnogim drugim europskim zemljama.
Četiri najveća gospodarstva EU-a također su ispod prosjeka EU-a. Francuska i Španjolska (obje 6 posto) malo su ispod prosjeka EU-a, dok su Italija i Njemačka (obje 4 posto) bliže nordijskim razinama.
Promjene u prihodu kućanstava
Općenito, zemlje koje su bile izvan europodručja zabilježile su snažniji rast između 2014. i 2024., pri čemu je Rumunjska dosegla 76 posto. Među sedam zemalja s najvećim rastom, Malta je jedina članica europodručja s 55 posto.
Turska (68 posto), Mađarska (55 posto), Hrvatska (51 posto), Bugarska (45 posto) i Poljska (42 posto) također su zabilježile snažan rast.
Hrvatska i Bugarska kasnije su ušle u europodručje.
Eurostat je naveo da je realni rast BDP-a u europodručju u posljednja dva desetljeća bio slabiji nego u EU-u u cjelini.
Švedska je zabilježila najniži rast u posljednjih 10 godina. Ostale dvije nordijske zemlje također su ispod prosjeka EU-a od 17 posto, s Finskom na 10 posto i Danskom na 14 posto.
Španjolska je samo dva postotna boda iznad prosjeka EU-a, dok su ostala tri velika gospodarstva ispod te razine.
Stvarne razine prihoda
Iako su stope rasta važne, one ne pokazuju stvarne razine prihoda kućanstava po državama. Za tu usporedbu koristi se prilagođeni bruto raspoloživi dohodak kućanstava po stanovniku izražen u PPS-u.
Prema najnovijim dostupnim podacima za 2024., Luksemburg ima najviši prihod kućanstava po stanovniku – 41.552 PPS među 32 europske zemlje. Slijede Njemačka (37.098), Austrija (34.443), Nizozemska (34.406) i Švicarska (33.971).
Prihod kućanstava po stanovniku iznad 30.000 PPS imaju i Belgija, Francuska, Island i Norveška.
Bugarska ima najniži prihod kućanstava po stanovniku – 7.802 PPS, prema podacima iz 2022.
Istočnoeuropske i balkanske zemlje, uključujući zemlje kandidatkinje za EU, također bilježe niže prihode kućanstava u PPS-u. Srbija iznosi 13.311 PPS, dok se mnoge druge uglavnom kreću između 20.000 i 25.000 PPS, uključujući Grčku, Tursku, Slovačku, Rumunjsku i Mađarsku te Hrvatsku s 22.040 PPS.
Prva tri mjesta na ljestvici prema PPS-u ostala su nepromijenjena 2014., 2019. i 2024. Nasuprot tomu, Grčka i Švedska izgubile su pozicije u tom razdoblju među 30 zemalja. Švedska je bila 6. u 2014., 8. u 2019. i 10. u 2024. Grčka je pala s 23. na 28. mjesto tijekom desetljeća.
S druge strane, Nizozemska se popela sa 7. na 4. mjesto. Mađarska je napredovala s 26. na 22., dok je Rumunjska porasla s 29. na 24. mjesto.
U teoriji, jedan PPS kupuje jednaku količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.
-
majka dvoje djeceFOTO Ovo je ubijena Aleksandra: Bivša je rukometašica, njezin suprug isto je likvidiran
-
potraga za ubojicomFOTO Užas u susjedstvu: Žena odvela dijete u školu, ubijena u automobilu na ulici
-
Građani na nogamaMasovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca
