'Borba živaca' gotova - Dogovor je postignut

Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske dogovorili su u četvrtak na summitu u bjeloruskom Minsku prestanak borbi u istočnoj Ukrajini, priopćili su sami sudionici sastanka nakon pregovora koji su potrajali cijelu noć.

Pročitajte i ovo Žele za pregovarački stol Ukrajina: Hollande i Merkel traže od Putina da prisili separatiste na pregovore Par sati nakon kraja primirja Velika vojna operacija na istoku Ukrajine: 'Mi ćemo napasti i osloboditi naš teritorij'

Dogovoreni sporazum podrazumijeva prekid vatre koji stupa na snagu u nedjelju, 15. veljače, nakon čega slijedi povlačenje teškog naoružanja.

"Nakon 17 sati, pregovori u Minsku su okončani: prekid vatre stupa na snagu 15. veljače u ponoć, a potom slijedi povlačenje teškog naoružanja. U tome leži nada", objavio je na Twitteru Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel.

"Uspjeli smo se dogovoriti oko glavnih pitanja", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je izjavio da je glavna stvar postignuta: "bezuvjetni, opći prekid vatre".

Kancelarka Merkel kazala je da je Putin morao izvršiti pritisak na proruske separatiste u istočnoj Ukrajini kako bi oni pristali na prekid vatre. "Pri kraju pregovora predsjednik Putin je također izvršio pritisak na separatiste kako bi oni pristali na prekid vatre", rekla je Merkel, dodajući da je ukrajinski predsjednik Porošenko "učini sve kako bi se približili mogućnosti zaustavljanja krvoprolića".

Višesatno pregovaranje o miru - 'Traje borba živaca'

Francuski predsjednik Francois Hollande je kazao da ima još puno posla kojeg treba obaviti, ali da sporazum predstavlja stvarnu šansu za poboljšanje situacije. U jednom trenutku, dodao je, proruski separatisti su bili na rubu da odbace dogovor, no ipak su ga potpisali.

U zajedničkoj izjavi četvero čelnika stoji da će poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Za očekivati je da će ishod pregovora u Minsku utjecati na raspravu u četvrtak u Bruxellesu na sumitu EU-a o novim sankcijama Moskvi. Postignuti dogovor u Minsku će najvjerojatnije rezultirati blažim stajalištem prema Rusiji. Naime, eskalacija nasilja potaknula je Washington da počne otvoreno govoriti o naoružavanju Ukrajine kako bi se obranila od "ruske agresije", povećavajući izglede za izbijanje neposrednog rata u Europi između starih, hladnoratovskih takmaca.

Predsjednik SAD-a Barack Obama je kazao da tek treba odlučiti o pitanju slanja oružja Ukrajini. S Putinom je telefonski razgovarao u utorak i Bijela kuća je ruskog čelnika upozorila da će cijena koju će Moskva platiti, ukoliko nastavi pomagati separatistima, biti još veća.

I dok su lideri Njemačke i Francuske najavljivali mirovnu inicijativu, proruski pobunjenici su učinili sve da steknu dodatnu prednost prije mogućeg dogovora. Kolone oklopnih vozila s vojnicima koji govore ruski, ali bez ikakvih vojnih oznaka, danima su napredovali prema gradu Debaltseveu. Na ruskoj strani granice, Moskva je počela vojne vježbe u 12 regija.

Nakon cjelonoćnog sastanka "četvorke" i s naznakom da je summit u Minsku Ukrajini donio neku nadu, iz Bruxellesa je poslana vijest da je Kijevu odobren financijski paket pomoći u iznosu od 40 milijardi američkih dolara kako bi izbjegla bankrot nakon godinu dana kaosa i rata. Ukrajina bi taj novac trebala primiti tijekom sljedeće četiri godine, a polovicu svote osigurat će Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavila je u četvrtak predsjednica MMF-a Christine Lagarde.

Stručnjaci MMF-a dogovorili su s Kijevom novi gospodarski program s oko 17,5 milijardi dolara koje će osigurati ta financijska institucija, dok će ostatak novca osigurati međunarodna zajednica, kazala je Lagarde.

"Sveukupno, financijski paket će iz raznih izvora dosegnuti broj od oko 40 milijardi dolara, a novac će pristizati naredne četiri godine", kazala je šefica MMF-a. Prema njezinim riječima, Ukrajina je prihvatila provesti reforme koje, između ostalog, u ranijoj fazi uključuju povećanje taksi na energente, restrukturiranje banaka, način upravljanja državnim poduzećima i borbu protiv korupcije.

"Glavni rizik, naravno, ovisi o geopolitičkom razvoju događaja koji bi mogao utjecati na tržište i povjerenje ulagača", istaknula je Lagarde.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je potvrdio da program MMF-a predviđa "vrlo teške" reforme na području borbe protiv korupcije, restrukturiranje energetskog sektora, smanjenje državne potrošnje i državne birokracije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook