"Izazovi vezani uz klimatske promjene, sve veću ovisnost o uvozu energije te uz sve veću cijenu energije, zajednički su problemi koji se tiču svih zemalja članica. Stoga je nužan europski odgovor kako bi se osigurala održiva, sigurna i konkurentna energetska politika", izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predstavljajući paket od preko 1000 stranica.
Pročitajte i ovo
Komisija je usvojila taj paket na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici i prvi put s 27 povjerenika, nakon što su joj se pridružili članovi iz novih zemalja članica Bugarske i Rumunjske.
Paket predloženih mjera, o kojima će raspravljati čelnici EU-a na svom proljetnom summitu u ožujku u Bruxellesu, sadrži niz ambicioznih ciljeva koji se odnose na emisiju stakleničkih plinova, obnovljive izvore energije, te dovršenje unutarnjeg europskog tržišta energijom.
Komisija smatra da se novim međunarodnim sporazumom za razdoblje nakon 2012. kada istječe Protokol iz Kyota, treba definirati cilj da razvijene zemlje smanje emisiju stakleničkih plinova za 30 posto do 2020. godine
Komisija je također predložila da se postavi cilj da globalno
zagrijavanje ne smije biti veće od 2 stupnja Celziusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Da bi svijet imao izgleda da se zadrži unutar tih dva stupnja, morala bi se smanjiti emisija stakleničkih plinova za 50 posto do 2050. godine.
Povjerenik za energetiku Andris Piebalgs istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare da bi Europa, u slučaju da sada "donese ispravne mjere, mogla predvoditi svijet prema novoj industrijskoj revoluciji - razvoju gospodarstva s niskom razinom emisije ugljičnog dioksida".
Glavni ciljevi sveobuhvatnog energetskog paketa jesu smanjenje ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije kroz povećano korištenje obnovljivih izvora energije, uspostava konkurentnog energetskog tržišta i smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova.
Komisija predlaže da se do 2020. godine poveća udio obnovljivih izvora energije na 20 posto sa sadašnjih sedam posto.
Pitanje opskrbe energijom svrstalo se među glavne prioritete Europske unije, poglavito nakon prošlogodišnjih problema s dostavom ruskog plina preko Ukrajine i ovogodišnjih problema s isporukom nafte zbog rusko-bjeloruskog spora.
Ako EU propusti poduzeti potrebne mjere, Komisija upozorava da bi do 2030. godine ovisnost o uvozu energenata mogla narasti sa sadašnjih 50 posto na 65 posto. Još je gora situacija s ovisnošću o plinu i nafti. Do 2020. Europa bi, nastavi li trošiti sadašnjim tempom, trebala uvoziti 84 posto potrošnje plina sa sadašnjih 57 posto, a ovisnost o uvozu nafte povećala bi se sa sadašnjih 82 na 93 posto.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke"
-
REAKCIJA PREMIJERAPlenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..."
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
