Oceani u opasnosti: U tijeku 'tiha oluja'

U izvješću 540 znanstvenika iz 37 zemalja stoji da bi oceani do 2100. godine mogli postati kiseliji za 170 posto u odnosu na razinu kiselosti prije Industrijske revolucije. Ugljični dioksid, glavni staklenički plin, u dodiru s vodom pretvara se u blažu kiselinu.

Ocean i atmosfera konstantno izmjenjuju ugljični dioksid, a koncentracija ugljičnog dioksida danas je oko 30 posto veća nego u predindustrijsko vrijeme.

'To je nešto poput tihe oluje, ne možete je vidjeti, ne možete je čuti', kazala je Carol Tyler, viša znanstvenica u Pomorskom laboratoriju u Plymouthu, na marginama UN-ova summita o klimi u Poljskoj.

Kiselost oceana, procijenili su znanstvenici, porasla je od predindustrijskog doba u 18. i 19. stoljeću za 26 posto. Spomenuto povećanje od 170 posto ekvivalent je padu pH vrijednosti na skali kiselosti i lužnatosti s 8,2 na 7,9.

Acidoza je, objašnjavaju, najbrža u posljednjih 55 milijuna godina i umanjuje sposobnost morskih organizama, od koralja do rakova, da izgrade zaštitne ljušture.

Pročitajte i ovo Prijedlog SDP-a Odbijena tematska sjednica o gorućem stanju u Jadroliniji: "Strpite se, politička utakmica važnija je od vaše sigurnosti" Seksualno nasilje Objavljena uznemirujuća istina o silovanju djevojčica i žena: "Ta regija ima najviše žrtava"

>> Svjetskim oceanima prijete tri smrtonosne promjene

'Morski ekosustavi i bioraznolikost će se uslijed kiselosti voda najvjerojatnije promijeniti, s dalekosežnim posljedicama po društvo', tvrde stručnjaci Međunarodnog programa za geosferu i biosferu.

Posljedica povećanja kiselosti morske vode je smanjenje broja mekušaca, koralja i planktona u moru kojima se hrane ribe. Milijuni ljudi upravo ovise od izlova ribe koja je njihov glavni izvor proteina. Studija iz 2007. godine pokazala je da je količina koralja na Velikom koraljnom grebenu pala za 14 posto od 1990. godine.

'Ako društvo ovim tempom nastavi s emisijom ugljičnog dioksida, koraljni grebeni u hladnim vodama u dubokom moru postat će neodrživi, a erozija tropskih koraljnih grebena će se odvijati brže od formiranja grebena', upozorava Laura Linsmayer s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu.

Znanstvenici ocjenjuju da povećanje kiselosti morskih voda ne dobiva dovoljno pozornosti koliko bi trebalo te da se kiselost jedino može ograničiti značajnijim smanjenjem emisije stakleničkih plinova iz termoelektrana, tvornica i automobila. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook