Sönke Neitzel, jedan od najpoznatijih njemačkih vojnih povjesničara, nedavno je podigao prašinu izjavom da bi nadolazeće ljeto moglo biti posljednje ljeto mira u Europi. Da će, možda vrlo brzo, ruski predsjednik Vladimir Putin staviti na veliki test cijeli Zapad.
Visoki predstavnik u BiH
Schmidt zadao udarac Dodiku: "Odluka stupa na snagu odmah"
S osobnog računa
Posljednja gesta: Otkriveno kome je papa Franjo dao sve što je imao na računu - čak 200.000 eura
Važan je oprez
Već troje ljudi završilo u bolnici, pronađena i mrtva krava od 500 kila: "Ako se to dogodi, u roku od sat vremena morate biti u bolnici"
U razgovoru za DW Neitzel je najprije rekao da je govorio o najgorem scenariju: "Nitko ne može proreći budućnost. Ona je maglovita. Nitko zbilja ne zna što Putin hoće ili čini."
Kako kaže, američki predsjednik Donald Trump destruktivan je prema NATO-u dok istovremeno radi na "negativnom mirovnom sporazumu u Ukrajini".
"To oslobađa Putinove snage da rade druge stvari. A za jesen je u Bjelorusiji najavljena velika vojna vježba 'Zapad'", kaže on, podsjećajući da je "vojna vježba" iz 2021. zapravo bila raspoređivanje vojske za udar na Ukrajinu.
Sönke Neitzel
Foto:
Profimedia
Njegov zaključak je da bi NATO, a posebno Njemačka, morao ubrzati jačanje obrane. Jer Putin, kako kaže, neće čekati da NATO ojača prije nego što eventualno udari na neku članicu zapadnog vojnog saveza.
On vjeruje da su ocjene da je Putin lud potpuno beskorisne. "Mislim da on ima vlastitu računicu. To za nas otežava stvari jer, ako hoćete, mi se vodimo drukčijom gramatikom. Međunarodno pravo, ne smiju se kršiti granice i tako dalje. Dok Putin ima drugi ratio."
"Iz njegova kuta, zemlja poput Ukrajine, koja sve više i više postaje dio Zapada i razvija demokraciju, postaje opasnost za njegov međunarodni poredak", dodaje povjesničar.
Neitzel iz Putinovih govora iščitava staru rusku ideju o hegemoniji u Europi i protjerivanju američkog utjecaja. Ne radi se tu, kaže, samo o Donbasu u Ukrajini. "Ovo je sudar Zapada i Rusije", navodi.
U Njemačkoj se pak o tome vode rasprave. Ima li u svemu i krivice NATO-a? Što činiti dalje? Kako spriječiti eventualni veliki sukob?
To će biti glavni zadatak iduće vlade u Berlinu, koju će predvoditi demokršćanin Friedrich Merz u koaliciji sa socijaldemokratima. Na pitanje što ta vlada u ovom pogledu treba učiniti, Neitzel kaže: "Zato što ne znamo što donosi budućnost, mislim da je razumno da budemo spremni."
"Europa od 2014. i invazije na Krim govori o jačanju svoje obrane. Beskrajne priče, priče, priče i priče. Ursula von der Leyen i drugi. Te Europa treba biti jedinstvena te bla, bla, bla", ocjenjuje Neitzel.
Ruska vojska
Foto:
Afp
Malo toga je stvarno učinjeno, pa i u Njemačkoj, kako kaže. I to iako je 2022. godine određen specijalan dodatni proračun za opremanje njemačke vojske (Bundeswehr) težak sto milijardi eura. Sposobnost obrane Europe treba biti fokus nove vlade, istaknuo je.
Neitzel smatra da uloga njemačkog Bundeswehra u NATO-u i Europi treba biti prije svega ona kopnene vojske: "Mi smo tradicionalno kopnena sila. A drugi, Britanci i Francuzi, više mogu doprinijeti zračnim snagama i mornaricom, i nuklearnom silom, i specijalnim postrojbama."
Ruski tenkovi
Foto:
Afp
Ako Rusi prijeđu most prema Estoniji…
"Veliki je ovo izazov za Zapad i Europljane jer smo se jako oslanjali na Sjedinjene Američke Države u pitanju naše sigurnosti. A sada svjedočimo promjeni, novom kalibriranju arhitekture zapadne obrane. To traži neko vrijeme jer je ovo sustav koji je trajao 75 godina", navodi Neitzel.
Ishod je, kaže, neizvjestan. Teško je sada reći stoji li američki predsjednik Trump, recimo, iza članka 5. Ugovora o NATO-u. Taj članak predviđa da cijeli sjevernoatlantski savez odgovara na napad na bilo koju njegovu članicu.
"Dakle, najgori scenarij je da završimo u ratu s Rusijom. Ili da potpadnemo pod ruski pritisak i odbijemo se boriti. Ili najbolji scenarij – da u Ukrajini bude mir, da SAD ostane u Europi, da se Europljani naoružaju i da imamo dekadu mira", nabraja povjesničar za DW.
Vladimir Putin
Foto:
Afp
Govoreći o mogućim scenarijima daljih ruskih napada, Neitzel je prilično siguran da će Putin dalje testirati Zapad hibridnim ratom, recimo uništavanjem podvodnih kablova u Baltičkom moru ili političkim podrivanjem.
"A možda dođe do situacije, ove jeseni ili kasnije, da ruske brigade prijeđu most u Narvi u Estoniji i kažu da je to sad ruski teritorij. Kakva je tada naša reakcija?" pita se Neitzel.
"Mislim da tu trebamo biti vrlo jasni, kao u Hladnom ratu – ako prijeđeš ovu liniju, onda smo u ratu." Takva vrsta odvraćanja je, prema mom mišljenju, najbolji način da se rat spriječi", zaključio je.