Okoliš, troškovi života - pogotovo kada je riječ o stanovanju, sigurnost, migracije, socijalne politike, prava potrošača, gospodarstvo, vladavina prava, ali i još neke druge teme nalaze se u fokusu milijuna birača.
Njihovi glasovi, vođeni ponešto drugačijim kriterijima nego ranije, mogli bi postaviti temelje neke nove Europske unije, ali i svijeta. O tome u svojem izvještaju govore politolog Ivan Krastev iz Centra za liberalne strategije u Sofiji i direktor istraživačkog centra ECFR-a Mark Leonard ukazujući na to da stare podjele ne vrijede - pet plemena definirat će Europu, kojemu vi pripadate?
Jedan od ključnih koraka na tom putu upravo je postav Europskog parlamenta. Riječ je o jedinom tijelu EU-a čije članove izravno biraju građani, njih gotovo 400 milijuna - od Finske na sjeveru do Cipra na jugu, od Irske na zapadu do Bugarske na istoku, a njegova ključna uloga je zastupanje interesa građana u raspravama s drugim institucijama EU-a.
Europski parlament, čije je sjedište u Bruxellesu i Strasbourgu, donosi zakone koji utječu na svakodnevni život gotovo 450 milijuna građana EU-a. Čak dvije trećine zakonodavstva koje se primjenjuje u Hrvatskoj temelji se na zakonodavstvu koje usvaja Europski parlament, a jedna od njegovih glavnih zadaća je i potvrditi godišnji proračun, koji je ove godine dosegnuo 189 milijardi eura.
Najvažniji međunarodni izbori
Izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Konstituiranje novog saziva i izbor predsjednika i potpredsjednika Europskog parlamenta očekuje se od 16. do 19. srpnja u Strasbourgu. Nakon svakih izbora bira se nova Europska komisija, koja treba preuzeti dužnost ujesen.
Što sve radi Europski parlament, a za što je zadužena Europska komisija i znate li koja je razlika između Europskog vijeća, Vijeća Europske unije te Vijeća Europe?
Europski parlament ima 720 zastupnika koji se biraju u 27 država članica. Svaka članica daje određeni broj zastupnika prema veličini stanovništva, s tim da su manje države razmjerno zastupljenije nego što bi bile kada bi se striktno uzimalo broj stanovnika. To znači da je u manjim državama za izbor jednog zastupnika potrebno manje glasova nego u većim članicama.
Po navedenom ključu, nijedna članica nema manje od šest zastupnika, koliko ih imaju Malta, Luksemburg i Cipar kao najmanje, a nijedna ne može imati više od 96 koliko ih kao najmnogoljudnija ima Njemačka.
Glasanje traje danima
Glasanje počinje u četvrtak 6. lipnja u Nizozemskoj, a dan kasnije glasat će Irska i Malta. U subotu će na birališta Latvija i Slovačka, a mnoge zemlje članice EU-a glasuju u nedjelju 9. lipnja. Među njima je i Hrvatska. Česi na birališta mogu i u petak i u subotu, a Talijani u subotu i nedjelju.
Premda u većini zemlja na birališta mogu birači nakon navršene 18. godine, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti minimalna dob za glasanje je 16, a u Grčkoj 17 godina. U Luksemburgu i Bugarskoj glasanje je obavezno.
Spuštanje donje granice smatra se jednim od načina da se poveća sudjelovanje mladih na izborima. Nakon što je izlaznost na europskim izborima opadala od prvih održanih 1979., ona je 2019. iznosila 50,6 posto, osam postotnih bodova više nego 2014. To je povećanje velikim dijelom bilo rezultat veće participacije mladih. Većina glasača je tada navela osjećaj građanske dužnosti kao razlog izlaska na izbore.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U Hrvatskoj je izlaznost mladih 2019. iznosila 18 posto, a 2014. samo 13 posto.No, interes hrvatskih građana Hrvata za ove izbore sada je značajno veći nego prije pet godina, pokazali su rezultati posljednjeg Eurobarometra.
Europski parlament je pokrenuo institucionalnu kampanju koja za cilj ima povećati izlaznost birača pod sloganom "Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost!"
Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost!
Za 12 zastupnika koji će ih predstavljati u Europskom parlamentu, hrvatski birači moći će u Hrvatskoj glasati iduće nedjelje na 6651 biračkih mjesta. Bit će to četvrti put da mogu glasati na europskim izborima. Prvi put je to bilo 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u Europsku uniju 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo jednu godinu jer su 2014. održani redovni europski izbori, a posljednji su održani u svibnju 2019.
Prema pravu EU-a, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije.Teritorij RH, uključujući biračka mjesta izvan njezinih granica, čini jednu izbornu jedinicu.
Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću. Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasanja. Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas, zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.
Pročitajte i ovo
Na ovim izborima pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU-a s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj. Ako ostvari to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU-a, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU-a, na istim izborima.
Na izborima za Europski parlament način glasanja se razlikuje od države do države. U nekima građani glasaju na glasačkim listićima, a u drugima mogu glasati elektronički ili na internetu. Zajedničko je da se pri brojanju glasačkih listića provode uobičajeni postupci temeljite provjere. Kibersigurnost dužne su osigurati sve države članice EU-a.
Rezultati izbora za Europski parlament utječu i na to tko će biti predsjednik Europske komisije. Upravo je to, uz izbor europskog ombudsmana (Znate li što je Ombdusman Europske unije?), jedna od prvih zadaća novih zastupnika. Europsko vijeće uzet će u obzir rezultate izbora i zatim imenovati kandidata za predsjednika Komisije, čije se ime potom predstavlja Parlamentu. Više od 50 posto zastupnika morat će odobriti kandidata.
Političke grupacije u Uniji mogu koristiti sustav vodećih kandidata, tzv. spitzenkandidata. Prema tom načelu, svaka skupina predlaže predsjedničkog kandidata prije izbora, a skupina s najviše mandata tada ima i mandat za izbor predsjednika EK-a. No, prije pet godina nacionalni čelnici EU-a odrekli su se te mogućnosti i politički dogovor iznjedren je drugim putem. Hoće li to opet biti slučaj, ostaje vidjeti iako se i na ovim izborima za čelno mjesto Komisije bore spitzenkandidati.
Ljevica, desnica, centralno...
Zastupnici u Europskom parlamentu podijeljeni su u skupine prema političkom, a ne nacionalnom ključu pa tako većina parlamentaraca sjedi u klubovima zastupnika u rasponu od lijeva prema desnom.
Tradicionalno su dvije najveće grupacije Europska pučka stranka (EPP) desnog centra i Progresivni savez socijalista i demokrata lijevog centra (S&D). Nakon njih s najvećim brojem glasova u prošlom sazivu EP-a bili su liberalna skupina Renew Europe i Zeleni/Europski slobodni savez. Tu su i Europski konzervativci i reformisti (ECR) te Skupina identiteta i demokracije (ID), ali i manja ljevičarska grupacija GUE/NGL te zastupnici koji ne djeluju u ijednoj skupini - od mađarskih nacionalističkih članova Fidesza do separatista iz španjolske regije Katalonije.
Pročitajte i ovo
Od Italije do Francuske, Austrije do Belgije, Njemačke do Nizozemske i šire, stranke krajnje desnice ostvaruju značajne dobitke. Očekuje se da će stranke krajnje desnice ostvariti odličan rezultat svugdje osim u Poljskoj.
Ankete pokazuju da bi dvije skupine na desnici, ECR i ID, mogle prestići lijevi centar i postati druga najveća snaga u parlamentu. Dosad je desni centar težio suradnji s lijevim centrom, ali EPP bi mogao biti pod pritiskom da traži nove saveznike ako lijevi centar ostvari loše rezultate.
Pročitajte i ovo
Pomicanje udesno, upozoravaju analitičari, moglo bi zakočiti planove za nove zakone o klimi i održivosti te utjecati na socijalno i gospodarsko zakonodavstvo, kao i na snažnu financijsku i vojnu potporu EU-a Ukrajini. No, krajnja desnica nije homogena i nije jasno dijele li stranke dovoljno zajedničkih točaka kako bi zapravo surađivale unutar jedne od političkih grupacija Europskog parlamenta.
Rezultati izbora bit će objavljeni 9. lipnja u večernjim satima da ishod izbora u članicama koje su birale ranije ne bi utjecao na rezultate u članicama koje biraju kasnije.
Prema najavama, prva procjena rezultata bit će objavljena u 18:15 po srednjoeuropskom vremenu, a u 23 sata trebalo bi biti poznato kako će otprilike izgledati saziv Europskog parlamenta za idućih pet godina.
