Prijetelje kohezije, što je ljepši naziv za siromašnije članice Europske unije, danas je okupio premijer Portugala. Tamo je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković. Neformalna skupina Prijatelji kohezije sastala se uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koje će se održati 20. veljače kako bi se pokušao postići kompromis između Prijatelja kohezije i zemalja koje žele smanjiti europski proračun te veći dio toga smanjenog proračuna usmjeriti na nove prioritete, poput borbe protiv klimatskih promjena, a na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.

Galerija


Prijatelji kohezije, točnije 17 zemalja članica EU-a, danas su na summitu u portugalskom gradu Beji donijeli zajedničku deklaraciju s kojom će ići na sljedeći summit za 20 dana i na kojem će se raspravljati o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

Iz te su deklaracije važne dvije točke. Prva je ona da Prijatelji kohezije inzistiraju da kohezijski fond ostane isti kao u tekućem proračunskom razdoblju. Druga točka, vrlo važna i za Hrvatsku, jest da se udio nacionalnih sufinanciranja ne poveća na 30 posto, kao što traži Europska komisija, već da ostane na postojećih 15 posto.

Brexit - uplate i isplate Velike Britanije - 2 Analiza Dnevnika Nove TV: Evo kako će se brexit ipak odraziti i na Hrvatsku

Spektakularno otvorenje europske prijestolnice kulture u Rijeci Rijeka postala središte kulture! U idućih 365 dana bit će najzanimljiviji europski grad

Za Hrvatsku je to važno jer se sve velike javne investicije u Hrvatskoj financiraju iz fondova Europske unije – veliki infrastrukturni projekti, hrvatska policija praktički svu opremu dobiva od novca iz europskih fondova, poljoprivrednici također.

''Danas je ovdje vladao jedan vrlo čvrsti konsenzus svih 17 prisutnih zemalja da je kohezija bitna. Naravno, bitna je i Hrvatskoj. Mi smo jedina zemlja koja je koristila samo jednu financijsku perspektivu i mi očekujemo koristiti to i idućih sedam godina, što praktički znači cijelo iduće desetljeće, i onda polako dolazimo na razinu razvijenosti kao i oni koji su u Uniji duže'', poručio je iz Portugala premijer Plenković.

Ivana Petrović
Andrej Plenković na summitu Prijatelja kohezije - 1 (Foto: Afp)

"Logika koja stoji iza toga je da sve ove zemlje još uvijek teže da standard života njihovih građana, pa tako i Hrvatske, razvijenost onih dijelova tih zemalja koje nisu na jednakom stupnju razvoja kao najrazvijenije regije bogatijih zemalja unije, idu prema gore. I stoga, uvažavajući sve druge prioritete, današnja poruka je da želimo da se odgovarajuća sredstva osiguraju za kohezijsku politiku. To je bila jedinstvena i najbitnija poruka zaključaka koji su usvojeni", rekao je Plenković.

Na sastanku na vrhu neformalne skupine Prijatelji kohezije sudjelovali su, među ostalima, predsjednici vlada Hrvatske, Portugala, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske, predsjednik Cipra te povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

Višegodišnji financijski okvir (VFO) će uvelike odrediti kakva će Europska unija biti u sljedećih desetak godina. Države članice EU-a podijeljene su u pogledu VFO-a, prvog bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja.

Četiri pozicije koje treba pomiriti

Sljedeći VFO je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.

U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.

Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a. (V.P./Hina)

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr