Udio robne razmjene Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva čini tek 1 do 2 posto naše ukupne razmjene, pa se Brexit, što se gospodarstva tiče, ne bi trebao ozbiljnije odraziti na hrvatsku ekonomiju. No na nešto će se ipak odraziti.

Galerija


Velika Britanija je godišnje u zajednički proračun uplaćivala puste milijarde. Zemlje članice u proračun Europske unije uplaćuju proporcionalno svojoj ekonomskoj moći. To znači da veće i bogatije članice uplaćuju više. Tako najviše novca dolazi od Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Vezani članci Boris Johnson (Foto: AFP) Brexit: U ponedjeljak nastavak teških pregovora između EU-a i Londona Britanski parlament (Foto: AFP) - 1 EU frustiran kaosom oko Brexita: ''Trebamo dobar razlog za novu odgodu. Teško je reći što bi to bilo''

Prema podacima za 2018. godinu, vidi se da je najviše novca uplatila Njemačka, 25 milijardi i 266 milijuna eura. Francuska je uplatila 20 milijardi i 573 milijuna, a Velika Britanija 13 milijardi i 462 milijuna eura.

Britanci su još 80-ih godina ispregovarali mehanizam korekcije. Tada je oko 70 posto europskog proračuna išlo za poljoprivredu, koja u to vrijeme u Britaniji nije bila jako zastupljena. Nesrazmjer između britanskih uplata i isplata iz europskog proračuna bio je velik, pa je dogovoreno da se uplate umanjuju.

Tako su posljednjih nekoliko godina Britanci uplaćivali između 5 i 6 milijardi eura manje nego što su trebali. Treba naglasiti da su i neke druge članice dogovorile manje uplate, poput Švedske, Njemačke ili Nizozemske.

Valja spomenuti da Velika Britanija nije jedina članica koja je uplaćivala više novca, nego što ga je iz europskog proračuna vraćala. To je slučaj sa svim bogatijim članicama jer je jedno od temeljnih načela Europske unije solidarnost – bogatiji uplaćuju više da bi pomogli siromašnijima. Tako je Poljska, primjerice, dobila čak 12 milijardi eura više nego što je uplatila. Cilj je postići jednaku razvijenost svih dijelova Unije.

Na kraju, u Ujedinjeno Kraljevstvo najviše je novca stizalo iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, oko 4 milijarde eura na godinu. Značajna su ulaganja i u znanost. Britanska sveučilišta su na samom vrhu europskog visokog školstva što se tiče ulaganja iz Europske unije. Britanija je i drugi najveći primatelj novca za Obzor 2020, odnosno višegodišnji program Europske unije za istraživanje i inovacije.

Do kraja godine Britanci će nastaviti povlačiti europski novac, ali će i uplatiti svoj dio. Što će se događati nakon 2020. godine, tek treba dogovoriti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr