Galerija
Glavni tajnik NATO-a sastao se u Vilniusu s turskim predsjednikom i švedskim premijerom, kako bi pokušao pronaći put za ulazak Švedske u Savez. Uoči puta na samit Tayyip Erdoğan je otvoreno ucijenio europske zemlje.
"Odavde pozivam zemlje koje su držale Tursku pred vratima Europske unije više od 50 godina i također ću ponoviti taj poziv u Vilniusu. Otvorite put za tursko članstvo u Europskoj uniji. Kada otvorite put Turskoj, mi ćemo otvoriti put Švedskoj, kao što smo učinili Finskoj", rekao je Erdoğan.
Turska je pregovore za ulazak u Europsku uniju otvorila kad i Hrvatska. No zaglavili su u slijepoj ulici zbog često kritiziranog stanja ljudskih prava u toj zemlji. Bruxelles je već odbio Erdoğana.
Pročitajte i ovo
SAD Ankari u zamjenu za zeleno svjetlo Švedskoj nudi drugi mamac, prodaju borbenih zrakoplova F-16. Glavni tajnik NATO-a također je izjavio kako je važno da se sve članice slože oko ulaska Ukrajine u savez, ali i dodao da one moraju odlučiti kada je pravo vrijeme za to.
"Najhitniji zadatak sada je osigurati da Ukrajina prevlada kao suverena i neovisna nacija Europe. Ako Ukrajina ne prevlada, onda uopće nema pitanja članstva o kojem bi se razgovaralo", rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.
Veliko neslaganje uoči samita izazvala je odluka SAD-a o slanju Ukrajini kontroverznog kasetnog streljiva, zabranjenog u više od 100 zemalja svijeta. Ukrajinski predsjednik Zelenski želi jasnu pozivnicu za članstvo nakon okončanja rata, kao i sigurnosna jamstva dotad. A iz Rusije stižu prijetnje. Moskva je poručila da bi ulazak Ukrajine u NATO imao negativne posljedice za sigurnost Europe i izazvao oštar odgovor.
Govori se da ovaj samit za Ukrajinu znači nadu ili razočaranje. Zašto je to tako uživo je javio reporter Dnevnika Nove TV Marko Stričević koji prati samit.
"Zato što nakon 500 dana ratovanja s Rusijom Ukrajina smatra da je zaslužila pozivnicu u NATO savez. Svima je jasno, i vlastima u Kijevu, da ona ne može postati punopravnom članicom dok god ratuje s Rusijom jer bi to automatski značilo svjetski rat. No postavlja se pitanje može li dobiti jasno pokretanje tog procesa pristupanja NATO-u i tu se zemlje poput SAD-a i Njemačke izričito protive davanju jakih signala Ukrajini jer se boje da bi to moglo isprovocirati ekstremnije poteze Rusije.
S druge strane imamo zemlje poput Poljske i tri baltičke republike, a u zadnje vrijeme i Francuske koje smatraju da bi Ukrajina trebala dobiti taj jači signal. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba prije nekoliko dana poručio je Njemačkoj da je Ukrajina spremna lišiti Njemačku njezinih obrambenih dužnosti na istočnom krilu", izvijestio je Stričević i dodao kako je Ukrajina spremna postati "vojna krajina za zapad Europe u budućoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi".
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
